Blagdansko razdoblje donosi sa sobom posebnu atmosferu ispunjenu svjetlucavim lampicama, veselim pjesmama i zvukovima koji obilježavaju kraj jedne i početak nove godine. No, jedan od tih zvukova – pucanje petardi – za mnoge je više izvor straha nego radosti, osobito za djecu.Pucanje petardi za odrasle često znači zabavu, ali djeca ovu praksu često doživljavaju potpuno drugačije. Zvuk petardi je iznenadan, glasan i nepredvidiv, što kod djece može izazvati osjećaj nesigurnosti i straha. Prema mišljenju dječjih psihologa, reakcija na petarde ovisi o djetetovoj dobi, osobnosti i iskustvima, no kod mnogih mališana javlja se nelagoda, pa čak i panika.

Psihološki utjecaj glasnih zvukova
Dječji mozak je u razvoju i vrlo osjetljiv na vanjske podražaje. Glasni i nagli zvukovi, poput pucanja petardi, mogu potaknuti reakcije poput plača, drhtavice, pa čak i napadaja panike. Stručnjaci naglašavaju kako djeca u dobi do pet godina nemaju potpuno razvijene sposobnosti razumijevanja izvora zvuka, što dodatno pojačava njihov strah.”Dijete može povezati glasne zvukove s opasnošću jer ih doživljava kao prijetnju”, objašnjava dr. Ivana Horvat, psihologinja iz Zagreba. “Ako je dijete ranije imalo traumatično iskustvo povezano s bučnim okruženjem, primjerice tijekom nevremena ili proslave, taj strah može postati dugotrajan.”
Utjecaj na zdravlje i sigurnost
Osim psiholoških posljedica, petarde mogu izazvati i fizičke ozljede. U Hrvatskoj svake godine zabilježe se deseci slučajeva ozljeda uzrokovanih pirotehničkim sredstvima, a žrtve su često djeca. Malena djeca znatiželjno pokušavaju dodirivati petarde, nesvjesna opasnosti, što može rezultirati opeklinama ili ozljedama ruku i lica.Pored toga, djeca s autizmom i senzornim poremećajima posebno su osjetljiva na glasne zvukove. Roditelji takve djece često ističu kako pucnjava u blagdanskom razdoblju njihovoj djeci izaziva ekstremni stres, zbog čega se osjećaju nemoćno.
Alternativni načini proslave
Kako bi blagdani bili sigurni i ugodni za sve, sve je više inicijativa koje pozivaju na izbjegavanje pirotehnike. Umjesto toga, predlaže se korištenje svjetlećih štapića, lampiona ili organiziranje svjetlosnih spektakla bez buke.”Djeca će se veseliti i bez petardi ako ih uključimo u druge zanimljive aktivnosti, poput zajedničkog ukrašavanja doma, gledanja vatrometa ili pečenja kolača,” ističe pedagoginja Marina Kovačević.
Apel roditeljima i društvu
Stručnjaci i organizacije za zaštitu djece apeliraju na roditelje, ali i društvo u cjelini, da razmisle o negativnim posljedicama pirotehnike. Djeca su najosjetljiviji članovi zajednice, a njihova sigurnost i emocionalno zdravlje trebaju biti prioritet.
Dok se pripremamo za novu godinu, možda je vrijeme da se zapitamo: možemo li slaviti glasno, ali bez buke koja plaši i ugrožava najmlađe među nama?
Foto / Screenshot