Jubilarne Jeseni vraćaju nas mladosti vinkovačkoj, rujanskim svečanostima, djevojkama rumenim k’o jabukama borinačkim…
Stasanje plantažnog voćnjaka Borinci u potpunosti je utkano u manifestaciju Vinkovačkih jeseni. S prvim plodovima jonatana, ajdareda i delišesa izrasla je i manifestacija, a jabuka glavni proizvod vinkovačkih voćara, prosula se gotovo kao simbol na sve programe i postala zaštitni znak jesenskih svečanosti.
Ulomak iz prve monografije Vinkovačkih jeseni 1966-1985
A upravo jabuci, inspiraciji osnivača Vinkovačkih jeseni, vraća se i okruglo 60. izdanje manifestacije od 12. do 21. rujna. Davne 1966. godine nekolicina entuzijasta, zaljubljenika ravni slavonske i svega onoga što ju čini našom, ponosnom i prkosnom šokačkom grudom, odlučili su svome gradu i svojoj Slavoniji, svojemu Srijemu pokloniti najveću pozornicu folklornog stvaralaštva tada još uvijek samo Slavonije, a potom i Baranje.
Pozornica Vinkovačkih jeseni postajala je sve veći prikaz narodnog stvaralaštva i hrvatskog identiteta, a njezini začetnici od samih početaka težili su današnjoj nacionalnoj i inozemnoj prepoznatljivosti najznačajnije hrvatske tradicijske manifestacije.
Ovim riječima autor scenarija i redatelj Svečanog otvorenja Marko Sabljaković počinje obrazloženje ovogodišnje teme “Jesen rumeni’ jabuka”. Naše Jeseni, kaže, odišu ne samo rumenilom razdraganih djevojaka, grlatim momačkim, šokačkim pjesmama, nego ljubavlju zauvijek utkanom u srcu slavonske ravnice – u našim Vinkovcima.
Jubilarne Jeseni vraćaju nas mladosti vinkovačkoj, rujanskim svečanostima, djevojkama rumenim k’o jabukama borinačkim…Stasanje plantažnog voćnjaka Borinci u potpunosti je utkano u manifestaciju Vinkovačkih jeseni. S prvim plodovima jonatana, ajdareda i delišesa izrasla je i manifestacija, a jabuka glavni proizvod vinkovačkih voćara, prosula se gotovo kao simbol na sve programe i postala zaštitni znak jesenskih svečanosti.Ulomak iz prve monografije Vinkovačkih jeseni 1966-1985A upravo jabuci, inspiraciji osnivača Vinkovačkih jeseni, vraća se i okruglo 60. izdanje manifestacije od 12. do 21. rujna. Davne 1966. godine nekolicina entuzijasta, zaljubljenika ravni slavonske i svega onoga što ju čini našom, ponosnom i prkosnom šokačkom grudom, odlučili su svome gradu i svojoj Slavoniji, svojemu Srijemu pokloniti najveću pozornicu folklornog stvaralaštva tada još uvijek samo Slavonije, a potom i Baranje. Pozornica Vinkovačkih jeseni postajala je sve veći prikaz narodnog stvaralaštva i hrvatskog identiteta, a njezini začetnici od samih početaka težili su današnjoj nacionalnoj i inozemnoj prepoznatljivosti najznačajnije hrvatske tradicijske manifestacije.Ovim riječima autor scenarija i redatelj Svečanog otvorenja Marko Sabljaković počinje obrazloženje ovogodišnje teme “Jesen rumeni’ jabuka”. Naše Jeseni, kaže, odišu ne samo rumenilom razdraganih djevojaka, grlatim momačkim, šokačkim pjesmama, nego ljubavlju zauvijek utkanom u srcu slavonske ravnice – u našim Vinkovcima.„Zašto jabuka kao središnji motiv uz imenicu jesen i pridjev rumeni’? Upravo iz razloga što je jabuka simbol i obilježje početaka održavanja Vinkovačkih jeseni davnih šezdesetih godina prošlog stoljeća na nadaleko poznatoj plantaži imenom Borinci, smještenoj tik uz grad na Bosutu. Jabuka je izgledom utkana u danas najprepoznatljiviji znak Vinkovačkih jeseni – njihov autentičan i jedinstven grb autora Joze Matakovića, vinkovačkog akademskog slikara i scenografa. Prve godine održavanja najveće Smotre folklora Slavonije, a kasnije i Baranje, vezane su baš za jabuku koju bi na Borincima ubrala najljepša djevojka, ljepotica, pobjednica revije narodnih nošnji, najčešće priredbe Mladost i ljepota Slavonije u Starim Mikanovcima. Borinci bi potom zaživjeli prigodnom svečanošću u čast početka berbe jabuka i rujanskih svečanosti poznatijih kao Vinkovačke jeseni”, ispričao je Sabljaković na prvoj sjednici Organizacijskog odbora.
“Kato, ti si dobila najrumeniju jabuku iz voćnjaka! Zagled’o se on u tebe! …Ni’ iz našeg kraja,a ni’ ni daleko! Da ni’ Vinkovački’ jeseni ne bi ga nikad ni srela! Ta, ne stidi se, idi zaigraj s njim!”
Poznato je da je upravo jabuka u Slavoniji oduvijek bila znakom darivanja, simbolom ljubavi i života pa će i dramski tekst Svečanog otvorenja početak održavanja Vinkovačkih jeseni scenski dočarati kao dramsku priču prožetu radnjom u čijem je središtu lik mlade djevojke, Šokice-Slavonke, kojoj će jabuka simbolično u život unijeti pregršt radosti.
Sudbinama mladih ljudi i djevojaka rumenih ko borinačke jabuke podsjetit će na početke naše najveće manifestacije, na sve one događaje koji su nam pružili jedinstvenu manifestaciju slavljenja folklora, pjesme, plesa, govora šokačkog, narodnih običaja i nadasve najljepšeg narodnog ruha.
„Neka nas Jesen rumeni’ jabuka podsjeti na ljepotu života uz središnji motiv kao simbol i znak darivanja, života i ljubavi – našu vinkovačku rumenu’ jabuku, našu prepoznatljivost i identitet tradicijskog života”, podvukao je autor.
“Misli braca, da se blato gaca,od Vinkovci pa do Borinaca!A kad tamo asfaltom brez mukepa uberi, s koje o’š jabuke!”
Predsjednik Organizacijskog odbora i gradonačelnik Vinkovaca Ivan Bosančić kaže kako su Vinkovci danas, uz temu, dobili i onaj iščekivanja rujna i naših Jeseni. „Siguran sam da će i ove godine očarati mnoge koji vole tradicijsku kulturu, da će ponovno stvoriti vrijeme u kojemu slavimo prijateljstvo, promičemo našu tradicijsku kulturu i Vinkovce kao njezinu prijestolnicu. Svi ste dobro došli, dođite i osjetite naše gostoprimstvo i našu gastronomiju, rujan je odavno rezerviran za Vinkovce jer tada postajemo centar svijeta”, poziva gradonačelnik u najstarije naselje u Europi.
Vinkovačke jeseni osim svoga grada promiču i cijelu Vukovarsko-srijemsku županiju. Franjo Orešković, zamjenik župana koji obnaša dužnost župana, istaknuo je kako su one oduvijek bile spoj povijesti, tradicije, kulture, običaja, ali i ljepote i ljubavi naših ljudi. „I ono što je uvijek, između ostalog, najljepše vidjeti je upravo naša mladost koja je dokaz da tradicija nikada neće izumrijeti”, zaključio je.
Zamjenik vinkovačkog gradonačelnika Josip Romić vratio nas je malo u prošlost i podsjetio kako su naši bake i djedovi godinu mjerili po Vinkovačkim jesenima, vrijeme prije i vrijeme poslije.
„Ne dvojim da će jubilarno izdanje zasjati u najljepšoj svojoj raskoši. Osobito jer na njemu radi odličan kreativan tim koji je svoje vrijednosti dokazao u godinama koje su prethodile. Najviše me veseli rad naših kulturno-umjetničkih društava, naročito s našom dječicom koja za Dječje Vinkovačke jeseni pokažu svo bogatstvo naše baštine, kroz ljepotu pjesama, narodnih običaja i nošnji. Nakon toga dolazi „veliki dio” kada Hrvatska dolazi u naš grad u kojemu se dičimo tradicijskim običajima”, rekao je Romić.
A da nas čeka izdanje koje će nadmašiti sva ona prethodna potvrdila je pročelnica Upravnog odjela za kulturu i turizam Marija Liščić Drmić. Nikad zabavnije, nikad veće, nikad ljepše, bit će ove Jeseni svima na ponos i diku.
„Nadam se lijepom vremenu kako bi mogli ugostiti sve koji vole Vinkovačke jeseni, koji vole pokazati svoju nošnju, svoju ljubav prema kulturi, tradiciji i povijesti. To su dani za koje živimo, koje volimo i koje njegujemo”, zaključila je pročelnica Liščić Drmić.
Promo
