Zima je pred vratima, a s njom dolazi i tradicionalno “Zimsko računanje vremena” koje će se odvijati tijekom noći sa subote na nedjelju, 29. listopada. Ova praksa, koja se provodi svake godine u mnogim dijelovima svijeta, uključujući i Hrvatsku, donosi promjenu u svakodnevnom životu, ali i ponešto kontroverzi vezanih uz njezinu svrhu.
Svake godine, posljednju nedjelju u listopadu pamtljamo po satovima koji se pomaknu unatrag za jedan sat. Ovo znači da ćemo u 3 sata ujutro satove vratiti na 2 sata, što ima nekoliko značajnih posljedica.
Jedna od glavnih svrha Zimskog računanja vremena jest iskorištavanje prirodne svjetlosti i smanjenje potrošnje energije. Pomak unatrag omogućava dulje dnevno svjetlo u jutarnjim satima, čime se potiče štednja električne energije i smanjuju troškovi grijanja i osvjetljavanja tijekom hladnih zimskih mjeseci.
Unatoč tim prednostima, postoje i kritičari ove prakse. Neke studije sugeriraju da Zimsko računanje vremena može imati negativne učinke na ljudsko zdravlje, kao što su poremećaji sna i povećana razdražljivost zbog promjene biološkog sata. Također, postoje rasprave o tome koliko se zapravo postiže ušteda energije.
U Hrvatskoj, ovaj satni pomak reguliran je zakonom i provodi se prema europskoj direktivi koja usklađuje vremensku promjenu u članicama Europske unije. Kritičari i pristaše svake godine iznova raspravljaju o tome treba li zadržati ovu praksu ili je ukinuti.
U svakom slučaju, 29. listopada bit će dan kada ćemo se prisjetiti da je vrijeme za pomaknuti satove unatrag i pripremiti se za zimsku sezonu. Oni koji se vesele duljim jutarnjim svjetlima moći će uživati u svježem zraku, dok će drugi možda žaliti zbog kraćih dnevnih svjetlosnih sati. No, jedno je sigurno – “Zimsko računanje vremena” i dalje će biti tema razgovora dok se sezona mijenja.
Foto / Arhiva