Jeste li vi “kontrolfrik?

U današnjem ubrzanom svijetu sve više ljudi osjeća potrebu za kontrolom – nad poslom, odnosima, pa čak i svakodnevnim sitnicama poput rasporeda ili načina na koji su složene čaše u kuhinji. No, gdje je granica između zdrave organiziranosti i onoga što popularno nazivamo “kontrolfrik” ponašanjem?

Što zapravo znači biti “kontrolfrik”?

Pojam se koristi za osobu koja ima snažnu potrebu nadzirati okolnosti, ljude ili ishode, često i kada to nije nužno. Za razliku od jednostavne discipliniranosti ili pedantnosti, kod “kontrolfrika” ta potreba prerasta u opsesiju koja može stvoriti napetost i u njima samima i u njihovoj okolini.

Psiholozi ističu da potreba za kontrolom često proizlazi iz unutarnje nesigurnosti ili straha od nepredvidivog. Kontrola daje osjećaj sigurnosti, ali istodobno može ograničiti fleksibilnost i spontanost u životu.

Znakovi da možda spadate u tu skupinu

-Teško vam je prepustiti zadatke drugima jer smatrate da ih nitko neće obaviti “kako treba”.

-Imate potrebu planirati svaki detalj i neugodno vam je kad stvari krenu neočekivanim smjerom.

-Često se ljutite ili frustrirate kada ljudi ne slijede vaše upute.

-Radije birate poznato nego neizvjesno, čak i ako to znači propuštanje prilika.

-Svijet nije moguće posve kontrolirati

Paradoks života je u tome da, koliko god se trudili, potpuna kontrola ne postoji. Nepredvidivost i promjene dio su svakodnevnice. Umjesto da pokušamo svladati sve okolnosti, korisnije je učiti kako se nositi s nesigurnostima.

Psihološki savjeti uključuju vježbanje tolerancije na nesavršenost, prakticiranje mindfulness tehnika i svjesno prepuštanje manjih zadataka drugima. Na taj način osoba uči da se svijet neće urušiti čak i ako sve nije po njezinom planu.

Kada potražiti pomoć?

Ako potreba za kontrolom uzrokuje anksioznost, napetost u odnosima ili narušava kvalitetu života, korisno je razgovarati s psihologom ili terapeutom. Stručna podrška može pomoći otkriti korijene takvog ponašanja i pronaći zdravije načine suočavanja sa stresom.

Biti organiziran i odgovoran je prednost, no pretjerana kontrola može postati teret – i vama i drugima. Naučiti pustiti uzde s vremena na vrijeme možda je najveći oblik slobode koji možemo sebi priuštiti.

Foto / Arhiva