Nominacije za Nagradu Hrvatskog Glumišta 2022.g.

NOMINACIJE PREDSTAVA I IZUZETNIH
UMJETNIČKIH OSTVARENJA ZA
NAGRADU HRVATSKOG GLUMIŠTA 2022. g.

NAGRADE SE DODJELJUJU U SLJEDEĆIM KATEGORIJAMA:
Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE

UMJETNOSTI

Za najbolju predstavu u cjelini – DRAMA
Nominirane:

1. “Sorry” autorski projekt Bobe Jelčića u režiji Bobe Jelčića i produkciji
   Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
2. “Svoga tela gospodar” Slavka Kolara u režiji Damira Lončara i produkciji
   Glumačke družine Histrion iz Zagreba za 37. zagrebačko histrionsko ljeto;
3. “55 kvadrata” Ivane Vuković u režiji Ivana Plazibata i produkciji Hrvatskog
   narodnog kazališta Split.

Za najbolje redateljsko ostvarenje – DRAMA
Nominirani:

1. Dražen Ferenčina za režiju predstave “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja”
   Ive Brešana u koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta Zadar i Kazališta lutaka
   Zadar;
2. Bobo Jelčić za režiju predstave “Sorry” autorskog projekta Bobe Jelčića u
   produkcij Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Ivan Plazibat za režiju predstave “55 kvadrata” Ivane Vuković u produkciji
   Hrvatskog narodnog kazališta Split.

Za najbolja umjetnička ostvarenja – DRAMA
Glavna ženska uloga
Nominirane:

1. Dajana Čuljak za ulogu Rože u predstavi “Svoga tela gospodar” Slavka Kolara u
   režiji Damira Lončara i produkciji Glumačke družine Histrion iz Zagreba za 37.
   zagrebačko histrionsko ljeto;
2. Karmen Sunčana Lovrić za ulogu Magdalene u predstavi „Moderna Afrodita”
   autorskog projekta Karmen Sunčane Lovrić i Katarine Arbanas u produkciji
   Teatra Studio 9 iz Zagreba u suradnji s Kazalištem u Močvari;
3. Matea Marušić za ulogu Tene u predstavi “Tena – kronika raspada jedne ljepote”
   Josipa Kozarca – Borislava Vujčića u režiji Dražena Ferenčine i zajedničkoj
   produkciji Gradskog kazališta „Joza Ivakić“ iz Vinkovaca, Gradskog dramskog
   kazališta Gavella iz Zagreba, Ludens teatra iz Koprivnice, Gradskog kazališta
   Požega i Centra za cijeloživotno učenje i kulturu Bjelovar.

Glavna muška uloga
Nominirani:

1. Filip Detelić za ulogu Ive u predstavi “Svoga tela gospodar” Slavka Kolara u
   režiji Damira Lončara i produkciji Glumačke družine Histrion iz Zagreba za 37.
   zagrebačko histrionsko ljeto;
2. Igor Golub za ulogu Willyja Lomana u predstavi “Smrt trgovačkog putnika”
   Arthura Millera u režiji Vanje Jovanovića i produkciji Kazališta Virovitica;
3. Damir Lončar za ulogu Tita Merellija u predstavi “Ludnica s tenorima” Kena
   Ludwiga u režiji Nine Kleflin i produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta
   Komedija.

Sporedna ženska uloga
Nominirane:

1. Arijana Čulina za ulogu Fani u predstavi “55 kvadrata” Ivane Vuković u režiji
   Ivana Plazibata i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Split;
2. Natalija Đorđević za ulogu Rachelke, kasnije Marianne u predstavi „Naš razred”
   Tadeusza Stobodzianeka u režiji Jasmina Novljakovića i produkciji Gradskog
   dramskog kazališta Gavella iz Zagreba;

3. Jasna Palić Picukarić za ulogu Marie Merelli u predstavi “Ludnica s tenorima”
   Kena Ludwiga u režiji Nine Kleflin i produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta
   Komedija.

Sporedna muška uloga
Nominirani:

1. Goran Koši za ulogu Howarda u predstavi “Smrt trgovačkog putnika”
   Arthura Millera u režiji Vanje Jovanovića i produkciji Kazališta Virovitica;
2. Ivica Pucar za ulogu Šimurine u predstavi “Predstava Hamleta u selu Mrduša
   Donja” Ive Brešana u režiji Dražena Ferenčine i koprodukciji Hrvatskog narodnog
   kazališta Zadar i Kazališta lutaka Zadar;
3. Roko Sikavica za ulogu Luke u predstavi “55 kvadrata” Ivane Vuković u režiji
   Ivana Plazibata i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Split.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina
Ženska uloga
Nominirane:

1. Tea Harčević za ulogu Petre u predstavi “Mala zabava” autorskog projekta Vanje
   Jovanovića i Petre Pleše u režiji Vanje Jovanovića i produkciji Sveučilišta u
   Zagrebu – Studentskog centra u Zagrebu – Teatra &TD;
2. Nika Ivančić za ulogu Anite u predstavi „Bog masakra” Yasmine Reza
   u režiji Renate Carole Gatice i produkciji Istarskog narodnog kazališta – Gradskog
   kazališta Pula i za uloge u predstavi „Realisti“ Jure Karasa u režiji Matka Raguža i
   produkciji Teatra Exit iz Zagreba;
3. Lana Meniga za ulogu Zaručnice u predstavi “Krvava svadba” Federica Garcíje
   Lorce u režiji Franke Perković Gamulin i produkciji 73. Dubrovačkih ljetnih igara.

Muška uloga
Nominirani:

1. Domagoj Ivanković za uloge u predstavi „Realisti“ Jure Karasa u režiji Matka
   Raguža i produkciji Teatra Exit iz Zagreba;

2. Marin Klišmanić za ulogu Dotura Prokupija u predstavi “Ljubovnici” nepoznatog
   autora u režiji Aleksandra Švabića i produkciji 73. Dubrovačkih ljetnih igara;
3. Ugo Korani za uloge Dmitrija Fjodoroviča Karamazova i Kartašova u predstavi
   “Braća Karamazovi” prema romanima F. M. Dostojevskog u režiji Olivera Frljića i
   produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.

Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mlade
Nominirane:

1. “Mala Frida” autorski projekt Anice Tomić i Jelene Kovačić u režiji Anice Tomić
   i produkciji Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba;
2. “Orašar” Lade Kaštelan prema E. T. A. Hoffmannu u režiji Paola Tišljarića i
   produkciji Kazališta Marina Držića Dubrovnik;
3. “Semafor” Petre Cicvarić u režiji Peđe Gvozdića i produkciji Gradskog kazališta
   Zorin dom Karlovac.

Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za
djecu i mlade
Ženska uloga
Nominirane:

1. Amanda Prenkaj za ulogu Fride u predstavi “Mala Frida” autorskog projekta
   Anice Tomić i Jelene Kovačić u režiji Anice Tomić i produkciji Gradskog kazališta
   Žar ptica iz Zagreba;
2. Ana Šantar za ulogu Mile Tolić u predstavi “Semafor” Petre Cicvarić u režiji Peđe
   Gvozdića i produkciji Gradskog kazališta Zorin dom Karlovac;
3. Katica Šubarić za ulogu Korine u predstavi “Gidionov čvor” Johnne Adams u
   režiji Roberta Raponje i produkciji Teatra Fort Forno iz Bala.

Muška uloga
Nominirani:

1. Andro Damiš za ulogu Viga Tolića u predstavi “Semafor” Petre Cicvarić u režiji
   Peđe Gvozdića i produkciji Gradskog kazališta Zorin dom Karlovac;

2. Toma Medvešek za ulogu Strašila u predstavi “Čarobnjak iz Oza” Lymana Franka
   Bauma u režiji Saše Broz i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih;
3. Radovan Ruždjak za ulogu Divlje svinje u predstavi “Ježeva kućica” Branka
   Ćopića / Filipa Jurjevića u režiji Helene Petković i produkciji Gradskog kazališta
   Trešnja iz Zagreba.

Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju
dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju
predstave
Nominirani:

1. Katarina Arbanas i Karmen Sunčana Lovrić za dramski tekst “Moderna
   Afrodita” izveden u produkciji Teatra Studio 9 iz Zagreba u suradnji s Kazalištem u
   Močvari;
2. Ivan Vidić za dramski tekst “Kronika seoske ljubavi” izveden u produkciji
   Teatra Rugantino iz Zagreba;
3. Ivana Vuković za dramski tekst “55 kvadrata” izveden u produkciji Hrvatskog
   narodnog kazališta Split.

Najbolja redateljska ostvarenja u radio drami
Nominirani:

1. Dario Harjaček za režiju radio drame „Granica“ Monike Herceg;
2. Stephanie Jamnicky za režiju radio drame „Continental 350“ Momčila Popadića;
3. Goran Ribarić za režiju radio drame „Domaši“ Ane Marije Veselčić.

Za najbolja glumačka ostvarenja u TV drami
Nominirani:

1. Živko Anočić za ulogu Perice u dramskoj seriji „Dnevnik velikog Perice“ u režiji
   Vinka Brešana;
2. Rene Bitorajac za ulogu Olega u dramskoj seriji „Područje bez signala“ u režiji
   Dalibora Matanića;
3. Krešimir Mikić za ulogu Nikole u dramskoj seriji „Područje bez signala“ u režiji
   Dalibora Matanića.

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju – DRAMA, OPERA I PLES
SCENOGRAFIJA
Nominirani:

1. Mauricio Ferlin u plesu „Sad Sam Matthaus “ Matije Ferlina i Gorana
   Ferčeca;
2. Ivan Lušičić Liik u predstavi za djecu i mlade „Ježeva kućica“ Branka
   Ćopića / Filipa Jurjevića u režiji Helene Petković i produkciji Gradskog kazališta
   Trešnja iz Zagreba;
3. Vesna Režić u operi “Samson i Dalila” Camillea Saint-Saënsa pod dirigentskim
   vodstvom Filipa Pavišića, u režiji Roberta Boškovića i produkciji Hrvatskoga
   narodnog kazališta u Osijeku.

KOSTIMOGRAFIJA
Nominirani:

1. Doris Kristić u predstavi za djecu i mlade “Mala Frida” autorskog projekta
   Anice Tomić i Jelene Kovačić u režiji Anice Tomić i produkciji Gradskog kazališta
   Žar ptica iz Zagreba;
2. Mladen Radovniković u operi “Krabuljni ples” Giuseppea Verdija
   pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Gorana Golovka i produkciji
   Hrvatskog narodnog kazališta Split;
3. Dalibor Šakić u plesu „Fantastične vrste“ Ane Kreitmeyer u produkciji Sudija za suvremeni ples.

Za najbolja umjetnička ostvarenja – OPERA

Za najbolju predstavu u cjelini – OPERA
Nominirani:

1. “Arlecchino” Ferruccija Busonija pod dirigentskim vodstvom Valentina Egela, u
   režiji Marina Blaževića i koprodukciji Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl.
   Zajca Rijeka i Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;
2. “Krabuljni ples” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u
   režiji Gorana Golovka i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Split;
3. “Lastavica” Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Lorenza Passerinija, u
   režiji Huga de Ane i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje – OPERA
Nominirani:

1. Krešimir Dolenčić za režiju opere „Simon Boccanegra“ Giuseppea Verdija pod
   dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta
   u Splitu za 68. Splitsko ljeto;
2. Goran Golovko za režiju opere “Krabuljni ples” Giuseppea Verdija pod
   dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta
   Split;
3. Ivo Lipanović za dirigiranje opere „Simon Boccanegra“ Giuseppea Verdija u režiji
   Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu za 68.
   Splitsko ljeto.

Za najbolja umjetnička ostvarenja – OPERA
Ženska uloga
Nominirane:

1. Lana Kos za ulogu Magde De Civry u operi “Lastavica” Giacoma Puccinija pod
   dirigentskim vodstvom Lorenza Passerinija, u režiji Huga de Ane i produkciji
   Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
2. Marija Kuhar Šoša za ulogu Lisette u operi “Lastavica” Giacoma Puccinija pod
   dirigentskim vodstvom Lorenza Passerinija, u režiji Huga de Ane i produkciji
   Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Terezija Kusanović za ulogu Ulrice u operi “Krabuljni ples” Giuseppea Verdija
   pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Gorana Golovka i produkciji
   Hrvatskog narodnog kazališta Split.

Muška uloga
Nominirani:

1. Ivica Čikeš za ulogu Jacopa Fiesca u operi „Simon Boccanegra“ Giuseppea
   Verdija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Krešimira Dolenčića i
   produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu za 68. Splitsko ljeto;
2. Leon Košavić za ulogu Velikog svećenika u operi “Samson i Dalila” Camillea
   Saint-Saënsa pod dirigentskim vodstvom Filipa Pavišića, u režiji Roberta
   Boškovića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku;
3. Matija Meić za ulogu Renata u operi “Krabuljni ples” Giuseppea Verdija
   pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Gorana Golovka i produkciji
   Hrvatskog narodnog kazališta Split.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina – OPERA
Ženska ili muška uloga
Nominirani:

1. Darija Auguštan za ulogu Laurette u operi “Gianni Schicchi” Giacoma Puccinija
   pod dirigentskim vodstvom Valentina Egela u režiji Fabrizija Melana i
   koprodukciji Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka i Hrvatskog
   narodnog kazališta u Osijeku;
2. Marin Čargo za uloge Périchauda i Crébillona u operi “Lastavica” Giacoma
   Puccinija pod dirigentskim vodstvom Lorenza Passerinija, u režiji Huga de Ane i
   produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Stefani Pijetlović za ulogu Kitty u operi „Posljednji intermezzo“ Berislava Šipuša
   pod dirigentskim vodstvom Berislava Šipuša u režiji Marine Pejnović i produkciji
   Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u suradnji s Hrvatskim društvom
   skladatelja i 31. Muzičkim biennaleom Zagreb.

Za najbolja umjetnička ostvarenja – PLESNA UMJETNOST

Za najbolju predstavu u cjelini – PLES
Nominirane:

1. „Revel Revel“ Zagrebački plesni ansambl u produkciji Zagrebačkog plesnog
   ansambla u suradnji s Zagrebačkim kazalištem mladih, Roser L. Espinosa;
2. „Sad sam Matthaus“ autorski projekt Matije Ferlina i Gorana Ferčeca;
3. „SOL“ u koreografiji Sivije Marchig, u produkciji Kik Melone, u partnerstvu s
   Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu, u sklopu programa ANTISEZONA 20.

Za najbolje koreografsko ostvarenje – PLES
Nominirani:

1. Petra Hrašćanec za koreografiju u plesnoj predstavi „Skupa“ u produkciji
   Umjetnička organizacija 21-21;
2. Irma Omerzo za koreografiju u plesnoj predstavi „Spektakl“ u produkciji Studija
   za suvremeni ples;
3. Sonja Pregrad za koreografiju u plesnoj predstavi „DOWL“ u produkciji
   Četveroruka u sklopu ANTISEZONE 21.

Za najbolja umjetnička ostvarenja – PLES
Ženska uloga
Nominirane:

1. Anna Javoran i Vikorija Bubalo za ostvarenje u predstavi „Strahovi malih
   razmjera “ u autorskom projektu;
2. Ana Mrak za ostvarenje u predstavi „Fantastične vrste “ Ane Kreitmeyer u
   produkciji Sudija za suvremeni ples;
3. Petra Valentić za ostvarenje u predstavi „Revel Revel“ (Zagrebački plesni
   ansambl u suradnji s Zagrebačkim kazalištem mladih, Roser L. Espinosa).

Muška uloga

Nominirani:

1. Matija Ferlin za ostvarenje u predstavi „Sad sam Matthaus“ autorski projekt
   Matije Ferlina i Gorana Ferčeca;
2. Toni Flego za ostvarenje u predstavi “I am alive” u koreografiji Žaka Valente u
   produkciji Trafika;
3. Luka Švajda za ostvarenje u predstavi „Horizont“ u koreografiji Petre Hrašćanec,
   Saše Božića i u produkciji de facto i 21:21 u koprodukciji sa Zagrebačkim plesnim
   centrom.

VLASTA KNEZOVIĆ – Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje – DRAMA

Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Žiri za dramu dodijelili
su ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje glumici gospođi
Vlasti Knezović.
“Vlasta Knezović doista uspijeva glumačkom izvedbom “razgrnuti” vodu koja
dijeli svijet živih i mrtvih i kroz gustu koprenu rijeke dodirnuti svoje dijete, koje joj
na simbolički način poklanja ili vraća pravo na život.” (Nataša Govedić, “Novi list”);
“Vlasta Knezović sjajno je utjelovila ženu sa škrtog kamenjara.” (Martina
Kalle, “Vjesnik”);
“Vlasta Knezović sjajno je odigrala snažnu buntovnu staricu slomljenu
posljednjim gubitkom… čija nepokolebljivost i oporost izravno diraju publiku…”
(Lidija Zozoli, “Vijenac”);
“Izvrsna Vlasta Knezović kao tipizirana seoska heroina…” (Denis Derk,
“Večernji list”)…
Spomenuti navodi samo su dio pohvala kojima su publika i kritika unisono
popratile igru Vlaste Knezović u predstavi “Nosi nas rijeka”, nastaloj po tekstu Elvisa
Bošnjaka, u režiji Krešimira Dolenčića. A to je tek posljednja od uloga koje je ova
izuzetna glumica odigrala u svom matičnom teatru, Gradskom dramskom kazalištu
“Gavella”.
Nakon Dubrovačkih ljetnih igara i “Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja”,
Vlasta Knezović (rođena 28. veljače 1948. u Varaždinu) prvi se put pojavljuje na
pozornici kazališta u Frankopanskoj 1971. godine, igrajući Anicu u “Klupku” Pere
Budaka, čiju je režiju potpisao Dino Radojević. Stalnom članicom ansambla kazališta
“Gavella” postaje 1. rujna 1976. godine. Glumila je u mnogim naslovima ovoga
kazališta, iz uloge u ulogu rastući pred gledateljima i dokazujući se kao umjetnica
velike energije i talenta. Od von Horváthovih “Priča iz bečke šume” ili pak
Čehovljevih “Ujaka Vanje” i “Ivanova”, preko O’Caseya, Gorkog, Brešana,
Shakespearea, Brechta, Kosora ili Kaštelanove, do Goldonija, Kljakovića ili Krleže,
Vlasta Knezović svojim je glumačkim kreacijama obilježila predstave u kojima je
igrala.
Osim u kazalištu “Gavella”, nastupala je i u mnogim drugim teatrima, kao i na
Dubrovačkim ljetnim igrama, a za svoj je rad i nerijetko nagrađivana, od debitantske
nagrade na “Sterijinom pozorju”, preko nagrada na “Gavellinim večerima”, do
proglašenja za najbolju glumicu na Festivalu glumca u Vinkovcima ili pak onog za

“Najhistrionku”, a svakako treba spomenuti i Nagradu udruženja hrvatskih dramskih
umjetnika, kao i nagradu “Gavella i Europlakat Faira” za najbolju glumicu u
premijernim predstavama sezone 2010./11., dok od filmskih nagrada možemo
izdvojiti Posebnu nagradu Festivala igranog filma u Puli. Osim u kazalištu i na filmu,
Vlasta je Knezović značajne uloge ostvarila i na televiziji, u dramama i serijama,
odakle je ponajprije pamtimo kao Vrtirepku iz “Prosjaka i sinova”, Doricu iz “U
registraturi” ili Marijetu iz “Velog mista”, serija koje su zauvijek upisane u kolektivnu
memoriju naših televizijskih gledatelja. 2005. godine, povodom 35. obljetnice
umjetničkog rada, o Vlasti Knezović objavljena je i monografija, naslovljena – “Život
za scenu”. Kao članica glumačkog ansambla teatra u Frankopanskoj, Vlasta Knezović
otišla je u mirovinu 31. prosinca 2013. godine.
Vlasta Knezović kroz dojmljiv niz predstava, filmova i dramskih serija, niz
uloga, tijekom dugog niza godina tako je postala i ostala izuzetna, posvećena, snažna
glumačka osobnost ne samo Gradskog dramskog kazališta “Gavella”, već i
cjelokupnog hrvatskog glumišta.

---

MAJA BEZJAK – Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje – BALET
Žiri za balet dodijelili su ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko
djelovanje primabalerini gospođi Maji Bezjak.
Maja Bezjak, nekadašnja prvakinja Baleta HNK-a u Zagrebu višestruko je nadarena i
kreativna umjetnica, aktivna još i danas. Život je posvetila glazbi, baletu, koreografiji,
pisanju, baletnoj pedagogiji, uvijek je društveno angažirana, a bila je i politički
aktivna.
Rođena je 18. kolovoza 1931. godine u Zagrebu. Gimnaziju i srednju glazbenu
školu završila je u Zagrebu, 1949., a zatim je studirala glasovir na Muzičkoj
akademiji. Najveći dio njezina života zauzima baletna karijera. Balet je učila kod Mile
Jovanovića, a još za ratnih godina pohađala je baletne satove kod Margarite Froman,
u Dječjem carstvu. U Baletu HNK-a angažirana je 1955. godine, od 1959. je solistica i
prvakinja Baleta. Među njezinim ulogama posebno se ističu Odetta i Odilia u
«Labuđem jezeru» Petra Iljiča Čajkovskog, u koreografiji Rostislava Zaharova 1962.
godine, i Prokofjevljeva Pepeljuga. Pleše i Lepu Vidu, Poslijepodne jednog fauna,
Rapsodiju na Paganinijevu temu.

Godine 1964. odlazi na usavršavanje u Pariz i ondje nastavlja karijeru. Kao
solistica nastupa u trupi Janine Charat Ballet international de France, pod vodstvom
Janine Charrat i Milorada Miškovića. Surađuje također s Johnom Tarasom i Sergeom
Lifarom; pleše u baletima Orfej, Izbor Parisa, Suita u bijelom, Poslijepodne jednog
fauna. Gostovala je u Italiji, u Baletu Rimske opere, te u Nizozemskoj, Austriji,
Grčkoj, Maroku, Tunisu, Belgiji i dr.
Godine 1967. vraća se u Zagreb, i djeluje kao slobodna umjetnica, ali ubrzo
prekida aktivnu plesačku karijeru u kazalištu. Posvećuje se radu na Televiziji Zagreb,
koreografira mnoge balete u tom mediju, pleše u njima, priprema emisije o baletnoj
umjetnosti. Na pozornici HNK-a u Zagrebu postavila je 1969. Rapsodiju na
Paganinijevu temu na glazbu Sergeja Rahmanjinova, u kojoj je plesala glavnu dionicu
te 1971. balet Dia Natka Devčića.
Za televiziju koreografirala je niz baletnih emisija: Tristana i Izoldu Richarda
Wagnera, Četiri temperamenta Paula Hindemitha, Pepeljugu Sergeja Prokofjeva itd.
Autorica baletnih filmova Orfej, Mora, Ekstaze, Ljubavne teme, Impresije i maštanja,
Točka vrenja.
Usporedo se bavila pedagoškim radom i vodila vlastiti baletni studio. Bavila se
baletnom kritikom, pisala polemičke članke i studije o baletnoj i kazališnoj
problematici u časopisima Svijet i Prolog, a od 1975. bila je baletna kritičarka
Vjesnika.
Objavila je knjigu autobiografskih zapisa Na vršcima prstiju (2007.) i zbirku
kritika, eseja i razgovora Baletna večer da, ali kakva? (2012).

Žiri za DRAMU :
Perica Martinović – predsjednica
Članovi – Luca Anić, Tamara Džebić Šaljan, Enes Kišević i Ronald Žlabur

Žiri za OPERU, OPERETU I MJUZIKL:
Jana Haluza – predsjednica
Članovi – Goran Merčep i Laura Vadjon

Žiri za PLES:
Petra Glad – predsjednica
Članice – Ana Kazekaš i Zrinka Uzbinec
A rad svih žirija i produkciju Nagrade hrvatskog glumišta i ove godine je
koordinirala gospođa Marija Filipović, tajnica Hrvatskog društva dramskih
umjetnika.

Foto/screenshot