Višnja je voće nastalo križanjem slatke, domaće trešnje s divljim, kiselijim vrstama. Višnju s pravom nazivamo .plemenitim voćem, zbog unutarnjih svojstava ploda. Smatra se da divlje vrste trešanja potječu iz zapadnog djela Azije. Negdje pred 2500 godina one su se počele i uzgajati, i to u Turskoj i Grčkoj. Rimljani su poznavali i višnju i trešnju i zahvaljujući njima su se one proširile gotovo po cijeloj Europi.
U Hrvatskoj se višnja uzgaja u dva proizvodna područja: u sjevernom kontinentalnom dijelu i u sredozemnom dijelu, odnosno u Dalmaciji. U Dalmaciji se proizvodi višnja maraska, koja se odlikuje posebnom kakvoćom. Sve do 1971. godine u Dalmaciji se proizvodilo više od 12.000 tona, a danas je proizvodnja niža od 3.000 tona. Wikipedia
Što sve možemo s višnjama?
Višnjevac
Operemo višnje te u staklenu bocu slažemo red višanja, red šećera i tako do vrha. Boca se zatvori i ostavi na suncu 7 dana da odstoji, nakon čega se ulije rakija. Ostavi se da stoji još 20 dana i spremno je za degustaciju.
Sirup od višnje
Višnje odvojimo od koštica, gnječimo te u posudu stavimo jednaku količinu vode kao i višanja. Nakon 24 sata stajanja, procijedimo višnje istu količinu šećera kao i višanja, te kuhamo. Kad zakuha, ulijemo 100 g limunske kiseline i kuhamo još 5 minuta. Može se dodati i kila limuna.
Pekmez
Očistimo višnje i stavimo kuhati istu količinu višanja i šećera. Miješamo sat vremena te dodamo vanilin šećer. Pripremimo staklene posude koje prethodno zagrijemo, i ulijemo pekmez.
[divider]
Hvala našoj čitateljici Snježani na receptićima, a ako i Vi želite objaviti svoje ideje, možete nam ih slati na info@obitelj.hr ili napisati u komentar pa ćemo ih objaviti!
