Osjećaj nadutosti, otečene noge, prsti koji su odjednom „tijesni“ u prstenju ili nagli porast tjelesne težine često se povezuju sa zadržavanjem vode u organizmu. Iako je voda neophodna za normalno funkcioniranje svakog organa, njezino prekomjerno nakupljanje može biti znak prolazne neravnoteže, ali ponekad i zdravstvenog problema. Kako pomoći tijelu da ponovno uspostavi ravnotežu?

Voda čini velik dio ljudskog organizma i sudjeluje u gotovo svim važnim procesima – od regulacije tjelesne temperature i prijenosa hranjivih tvari do uklanjanja otpadnih tvari. Tijelo svakodnevno precizno regulira količinu tekućine, a u tome ključnu ulogu imaju bubrezi, hormoni, krvne žile i limfni sustav.

Kada se tekućina počne zadržavati u tkivima, može nastati edem, odnosno oticanje. Najčešće se primjećuje na stopalima, gležnjevima i potkoljenicama, ali se može pojaviti i na šakama ili drugim dijelovima tijela.

Zašto tijelo zadržava vodu?

Zadržavanje tekućine može imati vrlo različite uzroke. Ponekad je riječ o privremenoj reakciji organizma, primjerice nakon konzumiranja većih količina slane hrane ili dugotrajnog sjedenja i stajanja.

Na zadržavanje vode mogu utjecati i hormonalne promjene, osobito tijekom menstrualnog ciklusa. Kod nekih ljudi otečenost se može pojaviti nakon putovanja, tijekom vrućih dana ili nakon intenzivnog fizičkog napora.

Međutim, izraženije ili dugotrajno oticanje može biti povezano i s određenim bolestima, uključujući probleme sa srcem, bubrezima, jetrom ili venama. Zato nije dobro svako oticanje automatski pripisati samo prehrani.

Manje soli, više ravnoteže

Jedan od najjednostavnijih koraka je obratiti pažnju na unos soli. Natrij utječe na količinu vode koju tijelo zadržava, a velik dio soli ne dolazi samo iz soljenke, već iz industrijski prerađene hrane.

Suhomesnati proizvodi, gotova jela, grickalice, umaci i određene vrste pekarskih proizvoda mogu sadržavati velike količine natrija. Smanjenje takvih namirnica i češći izbor svježih, manje prerađenih namirnica može pomoći u održavanju ravnoteže tekućine.

Ne treba prestati piti vodu

Jedna od čestih zabluda jest da kod zadržavanja vode treba drastično smanjiti unos tekućine. To nije dobar pristup.

Dovoljna hidratacija važna je za normalan rad bubrega i cijelog organizma. Umjesto naglog uskraćivanja vode, bolje je redovito piti tijekom dana i pratiti znakove žeđi te individualne potrebe organizma.

Koliko je tekućine potrebno razlikuje se od osobe do osobe, ovisno o dobi, tjelesnoj aktivnosti, prehrani, temperaturi okoliša i zdravstvenom stanju.

Kretanje može pomoći

Dugotrajno sjedenje ili stajanje može pridonijeti oticanju nogu. Lagana tjelesna aktivnost potiče cirkulaciju i može pomoći smanjiti osjećaj težine i otečenosti.

Šetnja, lagane vježbe istezanja ili pokreti stopalima tijekom dugog sjedenja jednostavni su načini da se tijelo razgiba. Kod osoba koje imaju izraženije ili kronično oticanje važno je ipak utvrditi njegov uzrok prije uvođenja većih promjena u tjelesnu aktivnost.

Oprez s „čajevima za izbacivanje vode“

Na tržištu se mogu pronaći brojni proizvodi koji obećavaju brzo „izbacivanje viška vode“ i gubitak nekoliko kilograma u kratkom vremenu. Takav pad težine uglavnom ne znači gubitak tjelesne masnoće, već promjenu količine vode u organizmu.

Poseban oprez potreban je s preparatima koji imaju izražen diuretički ili laksativni učinak. Njihovo nekontrolirano korištenje može dovesti do dehidracije i poremećaja elektrolita.

Lijekove za izbacivanje viška tekućine, odnosno diuretike, ne bi trebalo uzimati na vlastitu ruku. Oni se koriste za određena zdravstvena stanja i zahtijevaju liječnički nadzor.

Kada otečenost nije bezazlena?

Ako se otečenost pojavi naglo, izrazito je izražena ili traje bez jasnog razloga, potrebno je potražiti liječnički savjet. Posebnu pažnju zahtijeva oticanje samo jedne noge, osobito ako je praćeno boli, crvenilom ili toplinom kože.

Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti ako se uz oticanje pojave otežano disanje, bol ili pritisak u prsima, izrazita slabost ili drugi nagli i ozbiljni simptomi.

Dugotrajno oticanje također ne treba ignorirati. Ponekad je ono prvi znak problema koji zahtijeva liječenje, a uklanjanje simptoma bez otkrivanja uzroka može samo odgoditi odgovarajuću terapiju.

Cilj nije „izbaciti vodu“, nego vratiti ravnotežu

Tijelo ima vlastite mehanizme kojima održava ravnotežu tekućine. Zbog toga ekstremne dijete, izgladnjivanje, pretjerano znojenje ili nekontrolirano korištenje diuretika nisu dobro rješenje.

U većini svakodnevnih situacija korisnije je usredotočiti se na nekoliko osnovnih navika: raznoliku prehranu s manje izrazito slanih i industrijski prerađenih proizvoda, dovoljan unos tekućine, redovito kretanje i kvalitetan san.

Ako se problem ponavlja ili je oticanje izraženo, najbolji korak nije traženje brzog „detoksa“, nego razgovor s liječnikom koji može procijeniti zbog čega organizam zadržava tekućinu.

Voda sama po sebi nije neprijatelj – ona je nužna za život. Ključ je u ravnoteži, a kod trajnih ili neobičnih simptoma najvažnije je pronaći njihov pravi uzrok.

Foto /Obitelj.hr