Malo je građevina na svijetu koje su postale toliko prepoznatljive kao Eifflov toranj. Danas je jedan od glavnih simbola Pariza i Francuske, no njegov nastanak u 19. stoljeću bio je velik tehnički izazov, ali i predmet brojnih kritika. Toranj je izgrađen za Svjetsku izložbu 1889., održanu u povodu stote obljetnice Francuske revolucije.
Ideja nije potekla samo od Gustavea Eiffela
Iako toranj nosi ime Gustavea Eiffela, sam Eiffel nije bio jedini autor ideje. Projekt su 1884. osmislili njegovi inženjeri Maurice Koechlin i Émile Nouguier, koji su zamislili golemi metalni toranj visok oko 300 metara. Arhitekt Stephen Sauvestre potom je sudjelovao u oblikovanju njegova izgleda.Eiffel je prepoznao potencijal projekta, podržao ga i preuzeo vodeću ulogu u njegovoj realizaciji. Njegova tvrtka već je imala veliko iskustvo u gradnji metalnih konstrukcija, uključujući velike mostove i vijadukte.Gradnja koja je trajala nešto više od dvije godine.
Radovi na temeljima započeli su 26. siječnja 1887., a konstrukcija je dovršena 31. ožujka 1889. Sve je trajalo samo 2 godine, 2 mjeseca i 5 dana, što je za građevinu takvih dimenzija u 19. stoljeću bio izniman uspjeh.Velik dio posla obavljen je unaprijed u Eiffelovoj tvornici u Levallois-Perretu kraj Pariza. Dijelovi konstrukcije precizno su izrađivani, a zatim dopremani na gradilište i sastavljani poput goleme metalne slagalice.U gradnji je sudjelovalo između 150 i 300 radnika, a toranj se sastoji od oko 18.038 metalnih dijelova povezanih s približno 2,5 milijuna zakovica. Za njegovu izgradnju iskorišteno je oko 7.300 tona željeza.
Eiffelov toranj izazvao je velike polemike
Prije nego što je postao turistička atrakcija, toranj je bio predmet žestokih rasprava. Dio pariških umjetnika, književnika i intelektualaca smatrao je da će golema metalna konstrukcija narušiti izgled Pariza.Unatoč kritikama, gradnja je nastavljena. Eiffel je osobno financijski sudjelovao u projektu, a prema ugovoru je dobio pravo upravljanja tornjem tijekom ograničenog razdoblja.
Eifflov toranj – kako je nastao pariški simbol koji je osvojio svijet
Konstrukcija je svečano dovršena 31. ožujka 1889. Gustave Eiffel tada je na vrhu tornja podigao francusku zastavu.Za javnost je toranj otvoren 15. svibnja 1889., kada je počela Svjetska izložba. U prvim danima posjetitelji su se morali uspinjati stepenicama jer dizala još nisu bila spremna. Tijekom izložbe toranj je privukao gotovo dva milijuna posjetitelja, što je pokazalo da je građevina, unatoč početnim kritikama, postala golemi uspjeh.Kada je izgrađen, toranj je bio visok približno 300 metara i postao je najviša građevina na svijetu. Tijekom godina na njegov vrh dodavane su antene, pa njegova današnja visina iznosi oko 330 metara.Zanimljivo je i da toranj tijekom povijesti nije uvijek imao današnju boju. Kada je otvoren 1889., bio je obojen u venecijansko crvenu, a boja se kasnije mijenjala.
Eifflov toranj u početku nije zamišljen kao trajna građevina. Postojao je plan da nakon određenog vremena bude uklonjen. Međutim, njegova korisnost za radio i telekomunikacije pomogla je da preživi. Eiffel je također pokazao velik interes za znanstvena istraživanja, osobito aerodinamiku.
Tako je građevina koja je trebala biti privremeni simbol jedne izložbe postupno postala trajni dio Pariza.
Alexandre Gustave Eiffel (1832.–1923.) bio je francuski inženjer i poduzetnik specijaliziran za metalne konstrukcije. Eifflov toranj njegovo je najpoznatije djelo, ali nije bio njegov jedini veliki projekt.Sudjelovao je i u izgradnji brojnih mostova i vijadukata, a njegova je tvrtka imala važnu ulogu u izradi metalne unutarnje konstrukcije Kipa slobode u New Yorku.Na samom vrhu Eifflova tornja Eiffel je imao vlastiti mali prostor u kojem je primao goste. Ondje je, među ostalima, ugostio i slavnog izumitelja Thomasa Edisona.
Simbol Pariza koji je nadživio svoje vrijeme
Danas je teško zamisliti Pariz bez Eifflova tornja. Ono što je u početku bilo zamišljeno kao smion, možda čak i privremen projekt za Svjetsku izložbu, pretvorilo se u jedan od najpoznatijih spomenika na svijetu.Njegova posebnost nije samo u visini. Toranj predstavlja spoj inženjerstva, industrijskog napretka i umjetnosti, a način na koji je izgrađen pokazao je koliko su metalne konstrukcije krajem 19. stoljeća napredovale.Eiffelov toranj tako nije samo građevina – on je simbol razdoblja u kojem je čovječanstvo počelo vjerovati da gotovo ništa nije previsoko, preveliko ili tehnički previše zahtjevno.
Foto / Promo
