Dugogodišnja podvodna istraživanja otkrila su iznimno rijedak i luksuzan teret iz 7. i 8. stoljeća.
POLAČE, Otok Mljet, 23. srpnja 2026. – Na konferenciji za medije održanoj danas u Polačama na otoku Mljetu, Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda i međunarodni tim stručnjaka predstavili su rezultate projekta „Tatinica – bizantski brodolom“.
Konferenciji su nazočili predstavnici i novinari HRT-a, RTL-a, Nove TV, Hanza Medije i Dubrovačkog dnevnika.
Nalazište obuhvaća ostatke bizantskog brodoloma koji je potonuo krajem 7. ili početkom 8. stoljeća. Sustavna istraživanja provode se od 2015. godine, a nalazište je prepoznato kao jedno od najznačajnijih arheoloških otkrića bizantskog razdoblja na Sredozemlju. Jedinstveni i luksuzni nalazi, kakvi dosad nisu pronađeni u podvodnom arheološkom kontekstu, upućuju na prisutnost visokog carskog dužnosnika na brodu.
Konferenciju je otvorila gđa. Paula Jusić koja je i predstavila je govornike: Igora Miholjeka, voditelja projekta „Tatinica – bizantski brodolom“, Pavla Dugonjića, voditelja Odjela za podvodnu arheologijuHrvatskog restauratorskog zavoda, dr. sc. Antona Divića iz obrta NavArchos, dr. Justina Leidwangera, profesora sa Sveučilišta Stanford, i Marija Orlandinija, vlasnika ronilačkog centra RC Aquatica Mljet.
Svaki je govornik predstavio dio priče o ovomu jedinstvenom arheološkom nalazištu i nalazima koji su na njemu pronađeni.
Pavle Dugonjić predstavio je dosadašnje aktivnosti Odjela za podvodnu arheologiju u istraživanju podmorja otoka Mljeta, istaknuvši da je tijekom gotovo dva desetljeća sustavnih istraživanja evidentirano više od dvadeset brodoloma arheološke vrijednosti. Naglasio je važnost suradnje domaćih i međunarodnih stručnjaka te partnerskih institucija, posebno Zapovjedništva za intervencije MUP-a RH i ronilačkog centra RC Aquatica Mljet. Istaknuo je i primjenu suvremenih metoda dokumentiranja nalazišta, uključujući 3D skeniranje i fotogrametriju.
Igor Miholjek predstavio je povijesni značaj otoka Mljeta kao važnog čvorišta pomorskih komunikacija istočnog Jadrana i Sredozemlja te detaljno prikazao nalaze otkrivene na lokalitetu među kojima se ističu zlatnici četvorice bizantskih careva koji omogućuju precizno datiranje brodoloma, četiri zlatne pojasne garniture, pojasni jezičci, pseudokopča ukrašena rubinima, smaragdima i biserima, različiti tipovi amfora, žetoni i igraće kockice od bjelokosti, zlatarske vage i utezi te brojni dijelovi brodske opreme.
Najavio je kako je cilj rezultate istraživanja predstaviti javnosti kroz veliku izložbu popraćenu katalogom i publikacijom, a u pripremi je i dokumentarni film o radu Odjela za podvodnu arheologiju i bogatojkulturnoj baštini otoka Mljeta. Film snimaju Paula i Đelo Jusić iz produkcijske kuća Adriaton, a premijera se očekuje krajem 2026. godine.
Dr. sc. Anton Divić predstavio je radove na ostacima drvene brodske konstrukcije čija će analizaomogućiti bolje razumijevanje brodogradnje iz tog razdoblja, o kojoj je sačuvano vrlo malo podataka.
Prof. dr. Justin Leidwanger naglasio je važnost ovog jedinstvenog brodoloma u kontekstu arheologije Sredozemlja i istaknuo kako je ovo jedini brodolom navedenog perioda koji se trenutačno istražuje.
Također je naveo kako raznovrsnost i kvaliteta arheološkog materijala pružaju jedinstven uvid u trgovačke i društvene prilike Bizantskog Carstva tijekom 7. i 8. stoljeća.
Mario Orlandini osvrnuo se na dugogodišnju suradnju ronilačkog centra RC Aquatica Mljet s istraživačkim timom Odjela za podvodnu arheologiju, naglasivši važnost potpore lokalne zajednice i logističke pomoći tijekom zahtjevnih višegodišnjih istraživanja. Obzirom na smještaj otoka Mljeta na vrlo važnom trgovačkom i pomorskom putu, vjeruje kako će u daljnjem radu biti otkriveno još nalazišta koje će plijeniti pozornost arheološke struke i šire javnosti.
Ključni naglasci:
• Najveće otkriće zlata u podmorju Sredozemlja: Pronađeno je više od 40 zlatnih predmeta ukupne težine oko 600 grama.
• Luksuzni carski predmeti: Iz podmorja su izronjene četiri zlatne pojasne garniture i jedna pseudokopča ukrašena smaragdima, rubinima i biserima te zlatni pečatni prsten s prikazom cara.
• Precizno datiranje: Pronađeni zlatnici četvorice careva iz Heraklijeve dinastije omogućili su datiranje brodoloma na kraj 7. ili početak 8. stoljeća.
• Trgovački kontekst: Amfore, keramičko posuđe, vage, utezi te žetoni i igraće kockice od bjelokosti svjedoče o razvijenim trgovačkim vezama Bizantskog Carstva.
Izjave govornika :
“Ovo je impresivna količina zlatnih predmeta i neprocjenjiva kulturna baština koja dosad nije zabilježena na podvodnim arheološkim nalazištima u Sredozemlju. Nalazi ovakvog karaktera potvrđuju da brod nije prevozio običan trgovački teret, već visokog dostojanstvenika koji je možda pratio predmete koji su služili diplomatskoj namjeni u vrlo turbulentnom povijesnom razdoblju“, istaknuo je Igor Miholjek, voditelj istraživanja iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda.
„U proteklih 19 godina sustavnih istraživanja podmorja otoka Mljeta otkrili smo čak 20 dosad nepoznatih brodoloma iz različitih vremenskih perioda. No, ovaj bizantski brodolom izdvaja se iznimno rijetkim i luksuznim elementima koji dosad uopće nisu bili bilježeni u podmorju Sredozemlja“, izjavio je Pavle Dugonjić, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju HRZ-a.
„Za mene je ovo najvažniji brodolom iz svog razdoblja. Ako proučavate kraj kasnog Rimskog Carstva i njegovu transformaciju u srednjovjekovni svijet, ovo je ključno nalazište za razumijevanje načina na koji su pomorski putevi držali Mediteran na okupu prije nego što se carstvo raspalo“, pojasnio je prof. dr. Justin Leidwanger sa Sveučilišta Stanford, čiji tim analizira komercijalni teret amfora i keramike.
„Istraživanje ovako složenog nalazišta na dubini zahtijevalo je naprednu logističku i metodološku podršku. Kroz tvrtku NavArchos i primjenu najmodernijih podvodnih tehnologija uspjeli smo precizno dokumentirati ostatke drvene konstrukcije čija će nam interpretacija omogućiti bolje razumijevanje načina njihove izgradnje“, dodao je dr. sc. Anton Divić iz obrta NavArchos.
„Ponosni smo što naš ronilački centar i lokalni ronioci, u suradnji sa Zapovjedništvom za intervencije MUP-a RH, već godinama čine stabilan logistički stup ove misije. Sigurnost ronilaca i logistička podrška na moru ključni su za kontinuitet i uspjeh ovako zahtjevnih višegodišnjih istraživanja“, zaključio je Mario Orlandini, vlasnik ronilačkog centra Aquatica Mljet.
Povijesni kontekst i nastavak projekta
Pretpostavlja se da je brod potonuo pokušavajući pronaći zaklon od nevremena u uvali Polače, koja je zahvaljujući zaštićenom položaju i kasnoantičkoj palači stoljećima služila kao sigurno utočište na ključnoj pomorskoj ruti istočnog Jadrana.
Međunarodni istraživački tim nastavlja s detaljnom laboratorijskom analizom i restauracijom predmeta. Zlatne pojasne garniture analiziraju ugledni stručnjaci prof. dr. Falko Daim i dr. Levante Samu, dok numizmatičku obradu vodi dr. sc. Željko Demo.
Rezultati ovog istraživanja već su privukli veliko međunarodno zanimanje te su predstavljeni u travanjskom izdanju časopisa National Geographic. Do kraja godine očekuje se i premijeradokumentarnog filma o podvodnoj arheologiji otoka Mljeta s posebnim naglaskom na projekt „Tatinica – bizantski brodolom“, u autorstvu produkcijske kuće Adriaton, autora Paule i Đela Jusić.
Autori fotografija- nalazište – Pavle Dugonjić- konferencija za medije – Đurđica Bokunović
