Odrastaju li naša djeca prebrzo?

Djeca današnjice žive u svijetu koji se mijenja brže nego ikad prije. Uz tehnologiju, pritiske društvenih mreža i sve zahtjevniji obrazovni sustav, mnogi se roditelji pitaju: odrastaju li naša djeca prebrzo?

Odrastanje nikada nije bilo jednostavan proces, no generacija djece koja danas raste suočava se s izazovima s kojima se njihovi roditelji ili bake i djedovi nisu susretali. Nekadašnji mirni tempo djetinjstva obilježen igrom na svježem zraku i sporim prijelazom u odraslost sada je zamijenjen ubrzanim načinom života, ispunjenim tehnologijom i često nedostižnim društvenim standardima.

Tehnologija i društveni pritisci

Prisutnost digitalnih uređaja postala je svakodnevica već od najranije dobi. Tableti, mobiteli i računala koji su prije desetak godina bili rezervirani za odrasle sada su u rukama djece već od vrtićke dobi. Djeca danas ne samo da odrastaju s tehnologijom već su i pod utjecajem društvenih mreža koje im oblikuju svjetonazor i društvene vrijednosti. Mnogi stručnjaci smatraju da su društvene mreže, unatoč svojim prednostima, djeci vrlo često izvor nepotrebnog stresa.

“Djeca danas izložena su idealiziranim prikazima života koji im sugeriraju da trebaju izgledati i ponašati se kao odrasli”, objašnjava psihologinja Ivana Jukić. “Ta izloženost često dovodi do osjećaja nesigurnosti i pritiska da se uklapaju, što je potpuno neprirodno za dob u kojoj bi trebali istraživati i razvijati se kroz igru i kreativnost.”

Rast potražnje za ranim obrazovanjem i dodatnim aktivnostima

Uz tehnološki pritisak, djeca su sve više uključena u dodatne aktivnosti i programe rane edukacije. Iako mnogi roditelji žele najbolje za svoju djecu, uključujući ih u razne tečajeve i sportske aktivnosti već u predškolskoj dobi, stručnjaci upozoravaju da pretrpan raspored može uzeti danak.

“Djeca trebaju slobodno vrijeme, a ne stalni pritisak za postizanje uspjeha,” ističe pedagoginja Ana Kovačević. “Djetinjstvo nije utrka. Djeca trebaju učiti kroz igru i imati slobodu istraživanja, a ne se razvijati prema rigoroznim standardima koji ih često izlažu prevelikom stresu.”

Prerani prijelaz u adolescentno ponašanje

Nadalje, sve više roditelja primjećuje kako djeca danas sve ranije usvajaju ponašanja koja su prije bila karakteristična za tinejdžere. Istraživanja pokazuju da sve mlađa djeca pokazuju interes za modne trendove, šminku, te društvene norme koje su nekada bile rezervirane za starije. Ta promjena stvara nove izazove za roditelje koji žele da njihova djeca ostanu što duže “djeca”.

“Ono što me najviše brine jest to što osjećam kao da djeca preskaču faze djetinjstva,” kaže majka desetogodišnjakinje Martina. “Ne mogu a da se ne zapitam hoće li moja kći doživjeti djetinjstvo kao ja – bez pritiska, bez prevelikih očekivanja, s dovoljno vremena za igru i sanjarenje.”

Potreba za ravnotežom

Dok se društvo i uvjeti života mijenjaju, stručnjaci naglašavaju važnost uravnoteženog pristupa u odgoju. Iako je nemoguće potpuno izolirati djecu od tehnologije ili društvenih mreža, važno je uspostaviti granice koje će im pomoći da se osjećaju sigurnima i da imaju dovoljno slobodnog vremena za igru i spontanost.

“Roditelji trebaju postati svjesni izazova s kojima se djeca danas suočavaju, no isto tako moraju njegovati okruženje koje će im omogućiti sporiji, prirodniji tempo rasta,” ističe psihologinja Jukić. “Djetinjstvo je jedinstveno razdoblje i nikada se neće ponoviti. Naša je odgovornost da ga učinimo što sretnijim i manje opterećenim.”

Svijet se možda mijenja brže nego ikada, ali djetinjstvo ne bi trebalo postati žrtva tog brzog tempa. Pravi izazov za roditelje i društvo je omogućiti djeci prostor za odrastanje u svom ritmu, u okruženju u kojem mogu biti djeca što dulje. U konačnici, pružanje uravnoteženog djetinjstva danas moglo bi biti najbolji dar za buduće naraštaje.

Foto / Arhiva