Najviše ostatke hrane bacaju osobe od 40 do 50 godina, a najmanje stariji od 70 godina
Podaci iz istraživanja o navikama hrvatskih građana vezanim uz kupovinu, pripremu i čuvanje hrane, a koje je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) provela tijekom protekle godine na području cijele Hrvatske, jasno pokazuju kako je potrošače i dalje potrebno educirati.
“Informacije koje smo prikupili daju nam uvid u ponašanje naših potrošača i bit će nam osnova za ciljanu komunikaciju kako bismo ih educirali vezano uz postupanje s hranom te ukazali na značaj pojedinih radnji na koje do sada nisu obraćali pažnju. Ovo istraživanje još je jedan dokaz da je edukacija potrošača kontinuirani proces koji treba prilagoditi nacionalnim specifičnostima kako bi dala što bolji rezultat” istaknula je Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a.
A prema istraživanju, najčešće pogrešno postupanje s hranom započinje već u trgovini gdje gotovo polovica ispitanika, kako se pokazalo kupuje hranu iz hladnjaka ili zamrznutu hranu na početku kupovine, protivno preporukama.
-Pritom većina ispitanika ne koristi prijenosne hladnjake ili termo vrećice za zamrznutu hranu, njih 86 posto ili za hranu iz hladnjaka, 93 posto, a što je potrebno posebice tijekom ljetnih vrućina- izneseno je na početku panel rasprave o pravilnom postupanje s hranom u domaćinstvu, a koju je u Osijeku organizirao HAPIH. Izneseni su i podaci o ponašanju kada su u pitanju ostaci hrane pripremljene i konzumirane kod kuće. U prosijeku 12 posto ispitanika baca ostatke. Najviše u Zagrebu, gdje se ta brojka penje i do 25 posto, dok u ostalim krajevima iznosi između 7 i 12,5. Najviše ostatke bacaju osobe od 40 do 50 godina, a najmanje stariji od 70 godina (tek 6 posto).
Iako su prepruke da pripremljenu hranu ne treba držati duže od dva sata na sobnoj temperaturi, više od 30 posto ispitanika ostavlja je duže od preporučenog vremena izvan hladnjaka. Tek nešto više od polovine ispitanika, njih 59 posto, prilikom pripreme hrane koriste odvojeni pribor za sirovu i termički obrađenu hranu, čime se sprječava prijenos mikroorganizama na hranu koja se neće termički obraditi prije konzumacije. Pri kupovini, rok trajanja proizvoda provjerava uvijek ili ponekad 94 posto ispitanika, a njih 88 posto postupa u skladu s uputama na pakiranju o uvjetima skladištenja i pripreme. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu ušla je u treću godinu provedbe kampanje #EUBiraSigurnurHranu u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA), najvišim savjetodavnim tijelom Europske Unije u području sigurnosti hrane, te uz partnersku podršku Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravstva, Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar”, Hrvatskog zbora nutricionista, Centra za edukaciju i informiranje potrošača, Europskog centra za izvrsnost potrošača Zagreb i Ugostiteljsko-turističke škole u Osijeku.
Njezin je cilj približiti potrošačima ponekad kompleksne i stručne informacije o sigurnosti hrane, informirati ih na jednostavan i lako razumljiv način te ih potaknuti na kritičko promišljanje o hrani koju konzumiraju.
Rezultati prvih dviju godina provedbe kampanje pokazali su kako ona pozitivno utječe na svijest potrošača i razumijevanje sigurnosti hrane u EU. Udio onih koji su osvijestili da iza sigurnosti hrane stoje znanstvenici porastao je s 2 od 10 ispitanika u 2021. na 4 od 10 u 2022. godini.
Također se povećala razina povjerenja u EU sustav sigurnosti hrane, pa je 70 posto onih koji su bili u doticaju s kampanjom u 2022. izjavilo kako vjeruje EU i nacionalnim institucijama kada je riječ o sigurnosti hrane, što je povećanje od 10 posto u odnosu na 2021.
Ovogodišnja kampanja, osim u Hrvatskoj, provodi se u još petnaest europskih zemalja. Osim o ključnim temama poput pravilnog rukovanja hranom, smanjivanju bacanja hrane i upoznavanjem sa sigurnošću tzv. nove hrane na tržištu, poput jestivih insekata, potrošači mogu saznati više i o bolestima koje se prenose hranom, kontaminantima u hrani, dobrobiti životinja, zdravlju bilja, alergenima, aditivima, ambalaži, dodacima prehrani i zdravlju pčela, a sve teme i korisni savjeti mogu se pronaći na posebnoj mrežnoj stranici “EU bira sigurnu hranu” (#EUChooseSafeFood).
Tihomila Jovanović
