Groznica Zapadnog Nila virusna je bolest koju na ljude najčešće prenose zaraženi komarci. Iako većina zaraženih nema nikakve simptome, kod manjeg broja oboljelih infekcija može zahvatiti živčani sustav i dovesti do meningitisa ili encefalitisa. Stručnjaci zato posebno naglašavaju važnost zaštite od uboda komaraca.
Ljetni mjeseci, visoke temperature i veća aktivnost komaraca stvaraju povoljne uvjete za širenje brojnih bolesti koje prenose ovi insekti. Među njima je i groznica Zapadnog Nila, zarazna bolest uzrokovana virusom Zapadnog Nila (WNV).
Virus se u prirodi prvenstveno održava između ptica i komaraca, a čovjek se zarazi nakon uboda zaraženog komarca. Najvažniji prijenosnici pripadaju rodu Culex. Ljudi i drugi sisavci smatraju se slučajnim domaćinima u tom ciklusu.
Većina zaraženih nema simptome
Jedna od posebnosti ove bolesti jest činjenica da infekcija vrlo često prolazi neprimjetno. Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), oko 80 posto infekcija kod ljudi prolazi bez simptoma. Kod približno 20 posto zaraženih razvija se bolest koja se naziva groznica Zapadnog Nila, dok se kod manje od jedan posto razvija teži, neuroinvazivni oblik bolesti.
Kada se simptomi pojave, najčešće podsjećaju na gripu. Oboljeli mogu imati:
- povišenu tjelesnu temperaturu
- glavobolju
- izraženu slabost i umor
- bolove u mišićima i zglobovima
- mučninu ili povraćanje
- osip
- bolove u očima.
Simptomi se u pravilu pojavljuju nakon razdoblja inkubacije, a blaži oblik bolesti najčešće prolazi bez ozbiljnih posljedica. HZJZ navodi da simptomi slični gripi kod blažeg oblika mogu trajati nekoliko dana.
Kada bolest postaje opasna?
Najveća opasnost nastaje kada virus zahvati središnji živčani sustav. Tada može doći do meningitisa, encefalitisa ili meningoencefalitisa, odnosno upale moždanih ovojnica i/ili mozga. U vrlo rijetkim slučajevima mogu se pojaviti i ozbiljne neurološke komplikacije.
Teži oblici češći su kod starijih osoba i ljudi s određenim kroničnim ili drugim zdravstvenim stanjima, odnosno kod osoba čiji je organizam osjetljiviji na razvoj komplikacija.
Simptomi poput visoke temperature praćene jakom glavoboljom, ukočenosti vrata, poremećaja svijesti, dezorijentiranosti, izrazite slabosti ili drugih neuroloških smetnji zahtijevaju hitnu liječničku procjenu.
Kako se bolest prenosi?
Čovjek se najčešće zarazi ubodom zaraženog komarca. Komarac se zarazi hraneći se krvlju zaražene ptice, nakon čega virus može prenijeti na drugu životinju ili čovjeka.
Važno je naglasiti da se bolest ne širi uobičajenim kontaktom među ljudima. Glavni put prijenosa je ubod zaraženog komarca.
Zbog toga je kontrola populacije komaraca i smanjivanje mogućnosti njihova razmnožavanja važan dio javnozdravstvene zaštite.
Zašto su komarci važni?
Komarcima je za razmnožavanje potrebna voda, pa se njihova legla mogu razvijati i u vrlo malim količinama stajaće vode. Spremnici, kante, posude, stare gume, ukrasne posude i drugi predmeti u kojima se zadržava voda mogu postati pogodna mjesta za razvoj ličinki.
HZJZ zato upozorava na važnost uklanjanja mjesta na kojima se voda može zadržavati u blizini kuća i okućnica.
Kako se zaštititi?
Budući da za ljude ne postoji specifično cjepivo protiv groznice Zapadnog Nila niti specifičan antivirusni lijek, prevencija uboda komaraca ključna je zaštita.
Stručnjaci preporučuju:
Koristiti repelente – sredstva protiv komaraca treba koristiti prema uputama proizvođača.
Nositi odgovarajuću odjeću – tijekom boravka na područjima s mnogo komaraca korisna je odjeća koja pokriva ruke i noge.
Zaštititi prostor – mreže na prozorima i vratima mogu smanjiti ulazak komaraca u kuću.
Ukloniti stajaću vodu – potrebno je redovito prazniti posude i druge spremnike u kojima se može skupljati voda.
Posebno se zaštititi u razdobljima pojačane aktivnosti komaraca. U Europi se većina slučajeva tradicionalno bilježi tijekom toplijih mjeseci, kada su komarci najaktivniji.
Groznica Zapadnog Nila i Hrvatska
Bolest Zapadnog Nila zabilježena je i u Hrvatskoj. HZJZ godinama prati pojavu bolesti, a virus predstavlja dio šireg sustava nadzora bolesti koje prenose komarci i drugi vektori. Hrvatska je pritom dio europskog sustava praćenja, dok ECDC tijekom sezone prijenosa redovito objavljuje podatke o slučajevima u Europi.
Posebnu pozornost bolesti potrebno je posvetiti tijekom toplijeg dijela godine, kada se povećava aktivnost komaraca. ECDC upozorava da bolesti koje prenose komarci predstavljaju sve važniji javnozdravstveni izazov u Europi.
Nema razloga za paniku, ali oprez je potreban
Groznica Zapadnog Nila za većinu zaraženih neće značiti ozbiljnu bolest. Velik broj infekcija prođe bez ikakvih simptoma, a kod većine osoba koje razviju blaži oblik bolest također prolazi bez teških komplikacija.
Ipak, činjenica da u rijetkim slučajevima virus može izazvati ozbiljnu upalu mozga ili moždanih ovojnica dovoljan je razlog da se zaštita od komaraca shvati ozbiljno – posebno među starijim osobama i osobama s povećanim rizikom od težeg oblika bolesti.
Najjednostavnija poruka stručnjaka zato glasi: što je manje uboda komaraca, to je manji rizik od infekcije.
Kada potražiti liječničku pomoć?
Ako se nakon boravka na području gdje cirkulira virus Zapadnog Nila pojave visoka temperatura, jaka glavobolja, ukočenost vrata, poremećaj svijesti, dezorijentiranost, izrazita slabost ili drugi ozbiljni neurološki simptomi, potrebno je što prije potražiti liječničku pomoć.
Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike i laboratorijskih pretraga, a kod težih oblika bolesti može biti potrebna bolnička obrada. Liječenje je uglavnom potporno jer za infekciju virusom Zapadnog Nila ne postoji specifična terapija.
Zaključak je jednostavan: groznica Zapadnog Nila najčešće prolazi neprimjetno, ali nije bolest koju treba ignorirati. Prevencija uboda komaraca, uklanjanje njihovih potencijalnih legla i pravodobno prepoznavanje ozbiljnih simptoma najbolji su načini smanjenja rizika.
Napomena: Ovaj članak je informativnog karaktera i ne zamjenjuje liječnički pregled ili individualni medicinski savjet.
Foto /Obitelj.HR
