Zabrinjavajući trendovi među mladima pokazuju kako se sve veći broj adolescenata upušta u spolne odnose u sve ranijoj dobi, uz smanjenje korištenja kontracepcijskih sredstava. Prema najnovijim istraživanjima, ova pojava dovodi do povećanja broja neplaniranih trudnoća i spolno prenosivih bolesti (SPB) među mladima, što izaziva zabrinutost kako kod roditelja, tako i kod stručnjaka u zdravstvenom i obrazovnom sektoru.
Statistike govore same za sebe
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), dob u kojoj mladi stupaju u prvi spolni odnos kontinuirano se snižava. Istraživanja pokazuju da većina adolescenata u Hrvatskoj stupi u spolne odnose do 17. godine, dok značajan broj njih to čini i ranije. Još alarmantniji podatak je da veliki postotak mladih ne koristi odgovarajuću kontracepciju prilikom prvog ili kasnijih spolnih odnosa.
“Bilježimo porast u broju mladih djevojaka koje dolaze u naše ordinacije zbog neplanirane trudnoće, a zabrinjavajuće je što mnoge od njih nisu svjesne rizika koje nosi nezaštićeni spolni odnos”, izjavila je dr. Sanja Radić, ginekologinja specijalizirana za reproduktivno zdravlje mladih.
Uzroci i posljedice
Jedan od glavnih razloga za ovaj trend stručnjaci vide u nedostatku sustavne seksualne edukacije. Iako se u nekim školama provode programi vezani za reproduktivno zdravlje, mnogi smatraju da nisu dovoljno sveobuhvatni i prilagođeni potrebama mladih.
“Informacije koje mladi dobivaju o spolnom zdravlju često dolaze iz nepouzdanih izvora, kao što su društvene mreže ili vršnjaci. To može dovesti do netočnih informacija, što dodatno povećava rizik od nepravilnog korištenja kontracepcije ili potpunog izbjegavanja iste”, objašnjava psihologinja Ivana Marković, stručnjakinja za adolescentno ponašanje.
Posljedice ovih pojava su višestruke. Osim rasta broja neplaniranih trudnoća, raste i broj spolno prenosivih bolesti među mladima. Klamidija, gonoreja i HPV samo su neke od bolesti koje se mogu prenijeti nezaštićenim spolnim odnosom, a posljedice mogu biti dugoročne i ozbiljne, uključujući neplodnost.
Što kaže struka?
Stručnjaci ističu kako je nužno poboljšati seksualnu edukaciju u školama, ali i u obiteljima. Seksualni odgoj ne bi trebao biti tabu tema, već sastavni dio zdravstvene edukacije, smatraju mnogi.
“Seksualna edukacija mora biti sveobuhvatna i dostupna svima. Mladima treba omogućiti pristup točnim informacijama o kontracepciji, spolnim bolestima, kao i emocionalnim aspektima seksualnih odnosa. Tek tada će biti u mogućnosti donositi informirane odluke o svom spolnom zdravlju”, dodaje dr. Radić.
Uz to, liječnici i psiholozi apeliraju na roditelje da više razgovaraju sa svojom djecom o ovim temama. Otvoren i iskren razgovor može spriječiti mnoge rizične situacije.
“Roditelji često izbjegavaju razgovore o seksualnosti jer misle da će time poticati svoje dijete na spolne odnose. No, istraživanja pokazuju upravo suprotno – mladi koji su educirani o seksualnom zdravlju skloniji su odgađanju spolnih odnosa i korištenju zaštite”, ističe Marković.
Mogućnosti prevencije
Jedno od rješenja koje stručnjaci predlažu je i lakši pristup kontracepcijskim sredstvima. U mnogim europskim zemljama mladi imaju besplatan ili subvencioniran pristup kondomima, pilulama za kontracepciju i drugim sredstvima, što nije uvijek slučaj u Hrvatskoj.
“Osigurati mladima dostupnost kontracepcijskih sredstava nije poziv na promiskuitet, već briga za njihovo zdravlje. Ukoliko žele stupiti u spolne odnose, trebaju biti svjesni rizika i kako ih minimizirati”, naglašava dr. Radić.
Rani spolni odnosi i nekorištenje kontracepcije kod mladih postaju ozbiljan problem koji zahtijeva sveobuhvatan pristup. Osim bolje seksualne edukacije u školama i kod kuće, potrebno je raditi na osvještavanju mladih o važnosti korištenja zaštite, te im omogućiti pristup potrebnim sredstvima.Struka se slaže da je ključ u edukaciji i otvorenom dijalogu, kako bi se spriječile dugoročne posljedice po zdravlje i dobrobit mladih generacija.
Foto / Screenshot
