Hrvatska se posljednjih godina suočava s alarmantnim porastom femicida – najekstremnijeg oblika rodno uvjetovanog nasilja u kojem žene gube život zato što su žene. Svaki novi slučaj otvara bolne rasprave o učinkovitosti postojećih mjera zaštite, sporosti institucija i duboko ukorijenjenim obrascima nasilja u društvu.
Prema podacima organizacija koje prate nasilje nad ženama, broj brutalnih ubojstava u partnerskim i obiteljskim odnosima raste, dok sustav i dalje pokazuje ozbiljne slabosti. Stručnjaci upozoravaju da su prijetnje, zlostavljanje i kontrola nad žrtvom gotovo uvijek prethodnici tragičnog ishoda. Unatoč tome, mnoge žene ostaju nezaštićene – bilo zbog straha, stigme, ekonomskih prepreka ili nedovoljno odlučnog institucionalnog odgovora.
Aktivistice i udruge za ljudska prava već godinama traže hitne reforme: strože kazne za počinitelje, bržu reakciju policije i sudova, bolju koordinaciju socijalnih službi te veća ulaganja u sigurne kuće i psihološku podršku. Naglašavaju da je femicid društveni problem, a ne niz izoliranih tragedija.
Vlada je najavila jačanje zakonskog okvira i dodatne edukacije službenika koji rade sa žrtvama nasilja, ali udruge poručuju da je ključno djelovati odmah – jer svako odgađanje može značiti izgubljen život. Uz institucionalne promjene, jednako je važno i dugoročno mijenjati društvene stavove, prepoznati rane znakove nasilja i poticati kulturu nulte tolerancije prema svakom obliku zlostavljanja.
Dok Hrvatska raspravlja o nužnim reformama, broj žrtava nastavlja rasti. To je, upozoravaju stručnjaci, jasan signal da se femicid mora tretirati kao prioritetni sigurnosni i društveni problem – prije nego što još jedna žena postane statistika.
Foto / Screenshot
