Koliko su rendgen i CT opasni za djecu, može li ultrazvuk otkriti upalu pluća i zašto je važno poslušati majku kada kaže da s njezinim djetetom nešto nije u redu? O tim, ali i brojnim drugim pitanjima koja muče roditelje, govorio je poznati televizijski liječnik dr. Natko Beck, specijalist radiologije koji radi i u Dječjoj bolnici Srebrnjak, gostujući u podcastu Vox Medicus voditeljice Tomislave Vucelić. Razgovor je donio niz korisnih medicinskih savjeta, ali i vrlo izravna upozorenja o opasnostima električnih romobila, dječjim navikama i budućnosti medicine.
Beck kaže da je strah od zračenja jedan je od najčešćih razloga zbog kojih roditelji sa zabrinutošću pristaju na dijagnostičke pretrage svoje djece. No koliko je taj strah opravdan? Ugledni liječnik objašnjava da ultrazvuk i magnetska rezonancija ne koriste ionizirajuće zračenje, dok ga rendgen i CT koriste. Iako učestalo izlaganje može povećati dugoročne zdravstvene rizike, osobito kod djece, liječnik upozorava da odgađanje potrebne dijagnostike može biti mnogo opasnije od same pretrage.
– Samo onoliko koliko nam treba, toliko ćemo koristiti, ne više od toga – pojašnjava načelo ALARA, prema kojem se primjenjuje najniža razumno moguća doza zračenja.
Ni kontrastna sredstva, koja roditeljima često izazivaju dodatnu nelagodu, nisu razlog za pretjeranu zabrinutost, ističe dr. Natko. Riječ je o vrlo sigurnim sredstvima, a prije njihove primjene liječnici procjenjuju zdravstveno stanje djeteta, osobito funkciju bubrega.
Štoviše, koliko je pravodobna dijagnostika važna, najbolje pokazuju stanja koja se mogu otkriti već u najranijoj životnoj dobi. Razvojna displazija kuka, primjerice, jednostavno se prepoznaje ultrazvukom, a odgovarajuće liječenje može spriječiti iščašenja i ozbiljne probleme sa zglobovima u odrasloj dobi. Ultrazvuk je nezamjenjiv i u otkrivanju poremećaja mokraćnog sustava, osobito kada mokraća ne otječe pravilno ili se vraća prema bubrezima.
– Ako je dolje čep, gore će rasti tlak. I onda će se širiti kanali u mokraćovodu i bubregu, što posljedično može dovesti do propadanja bubrega – slikovito objašnjava Beck.
Voditeljicu Vucelić, koja je i sama nedavno po treći put postala mama, zanimalo je što je s dijagnozom upale pluća. Mnogi je automatski povezuju s rendgenskim snimanjem, a dr. Beck je potvrdio da se i upala pluća kod djece sve češće dijagnosticira uz pomoć ultrazvuka. U kombinaciji s liječničkim pregledom i laboratorijskim nalazima ta metoda može pružiti vrijedne informacije, bez izlaganja djeteta ionizirajućem zračenju.
Beck i Vucelić otvorili su i druge neugodne ‘pojave’ po zdravlje najmlađih koje ne ugrožavaju samo bolesti. Djetinjstvo se posljednjih desetljeća znatno promijenilo. Umjesto igre na ulici i boravka na otvorenom, sve više vremena prolazi pred mobitelima, računalima i televizorima. Takav način života, prema Beckovim riječima, ne ostavlja nužno ozbiljne posljedice vidljive na radiološkim snimkama, ali može biti povezan s posturalnim tegobama i sve većom učestalošću kratkovidnosti.
Beck je ustvrdio da su jedan od modernih problema električni romobili. Premda smatra da su padovi i pokoja slomljena kost sastavni dio odrastanja, teško prihvaća činjenicu da djeca na motoriziranim vozilima postižu velike brzine, često bez zaštitne kacige.
– Ne znam što bi mene moglo navesti da djetetu kupim motoriziranu napravu s kojom će juriti okolo. Ne vidim smisla, ne vidim nikakvog – poručuje bez zadrške, pozdravljajući strože mjere prema neodgovornim vozačima.
A kada se dijete ipak ozlijedi ili razboli, važna je još jedna stvar koju roditelji katkad zaboravljaju – ostati smiren. Beck se prisjetio dječaka koji je nakon pada s bicikla neutješno plakao, zbog čega se isprva činilo da je ozbiljno ozlijeđen. Pokazalo se, međutim, da je imao tek ogrebotinu i da ga je najviše preplašio sam pad.
Zagrebački liječnik naglasio je i koliko je važno da liječnici vjeruju roditeljima koji najbolje poznaju svoje dijete.S druge strane, ozbiljna bolest ponekad se može skrivati iza gotovo neprimjetnih simptoma. Beck je dao primjer jedne djevojčice koja je, unatoč ozbiljnoj upali pluća, gotovo dva tjedna relativno normalno funkcionirala.
– Pravilo u pedijatriji je: slušamo mamu, gledamo dijete. Velika većina majki jako dobro poznaje svoje dijete i kad mama kaže: ‘Moje dijete nije dobro’, to trebamo uzeti u obzir – kaže Beck, koji je još jednom napomenuo kako se ozbiljna bolest ponekad može skrivati iza gotovo neprimjetnih simptoma. Dao je primjer jedne djevojčice koja je, unatoč ozbiljnoj upali pluća, gotovo dva tjedna relativno normalno funkcionirala.
Govoreći o strahu djece od bolnice i medicinskih uređaja, Beck je podsjetio da se on može znatno ublažiti. Prije magnetske rezonancije ili CT-a, tijekom kojih je potrebno mirno ležati, presudna može biti kvalitetna priprema. Razgovor s djetetom, edukativni videozapisi i upoznavanje s onim što ga očekuje nerijetko olakšavaju cijeli postupak.
– Osamdeset posto stvari je u pripremi, ako ne i više – tvrdi Beck.
Radiologiju je, kaže, zavolio upravo zbog njezine povezanosti s tehnologijom i gotovo svim područjima medicine. Ipak, iza najsuvremenijih uređaja stoji velika odgovornost jer svaki potpisani nalaz može utjecati na daljnje liječenje pacijenta.
A hoće li u budućnosti te nalaze umjesto liječnika potpisivati umjetna inteligencija? Iako AI već mijenja način analiziranja medicinskih snimki i otvara mogućnosti bržeg prepoznavanja bolesti, Beck ne vjeruje da će strojevi moći zamijeniti ono najvažnije, a to je odnos liječnika i pacijenta.
– Ljudi se boje da ćemo biti nadomješteni, ali ja ne vidim način da maknete čovjeka od čovjeka. Da sada tu sjedi AI, bilo bi zabavno, ali ne bi bilo ljudski. Mislim da nam treba ljudski kontakt da bi se ljudi osjećali dobro i normalno – zaključio je Natko Beck.
