Opravdano odbijen prijedlog za urbano pčelarstvo u Zagrebu– Solitarne pčele i drugi divlji oprašivači spašeni od pokušaja ugrozeNa 20. sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba potpuno opravdano i u korist divljih pčela i građana grada Zagreba odbijen je prijedlog da se dozvoli urbano pčelarstvo u gradu Zagrebu. Naime, trenutno je u gradu Zagrebu već desetljećima zabranjeno urbano pčelarstvo i za to postoje mnogi opravdani razlozi. Urbano pčelarstvo može dodatno ugroziti ionako siromašnu bioraznolikost te divlje pčele.Oprašivanje oko 90 posto biljnih vrsta i 75 posto poljoprivrednih usjeva u svijetu ovisi o pčelama i drugim oprašivačima, a u našem podneblju najvažniji oprašivači su kukci, ponajprije divlje pčele. No otprilike jedna od 10 vrsta pčela u Europi suočava se s izumiranjem, pri čemu su posebno ugrožene upravo divlje solitarne pčele, koje imaju ključnu ulogu u oprašivanju voćaka i drugih kultiviranih biljaka i očuvanju biološke raznolikosti. Divlje solitarne pčele ugrožene su i zato što je većina inicijativa fokusirana na medonosne pčele, zbog čega je važno da u gradu Zagrebu ostane zabrana uzgoja pčela, i to bez iznimke.Problem je u malom broj livada i cvijeća u gradovima, a koji su glavni izvor hrane za pčele i druge oprašivače. Glavni uzrok opadanju broja pčela u svijetu je uzgoj monokultura i nedostatak raznolikosti raslinja, a ne manjak pčelara i košnica. Ako želimo bioraznolikost, trebamo saditi raslinje koje će privući oprašivače umjesto namjernog dovođenja uzgojenih pčela.Također, još jedna od opasnosti koja se javlja uzgojem pčela u gradovima je širenje zaraze s bolesnih na zdrave košnice. Osim toga, uzgoj pčela u gradu predstavlja za građane potencijalnu opasnost i zdravstvenu ugrozu. Ubod medonosne pčele otrovan je i opasan za ljude koji su na njega alergični. Za razliku od njih, divlje solitarne pčele poznate su po miroljubivosti, a pri eventualnom ubodu solitarna pčela ne umire, već žalac izvuče van te kod njih nisu zabilježeni slučajevi alergijske reakcije.Zbog svijesti o važnosti zaštite solitarnih pčela u drugim gradovima postoje odlične inicijative koje bi vrijedilo primijeniti i u Zagrebu. Primjerice, u arboretumu Šumarske škole u Karlovcu 2021. godine postavljen je prvi karlovački hotel za pčele, nastamba koja je popunjena s nekoliko vrsta rupičastog materijala i oponaša prirodno stanište kukaca koji u gradovima nemaju dovoljno mjesta za prezimljavanje i razmnožavanje. Kroz akciju izrade i postavljanja hotela za kukce osiguravaju se gnjezdilišta za solitarne pčele, a time se pridonosi i podizanju svijesti o važnosti oprašivača za stabilnost ekosustava.„Pčelarstvo je namjerni masovni uzgoj pčela, što ne pridonosi bioraznolikosti, a tome zaista nije mjesto u gradu Zagrebu koji treba biti moderan grad koji teži održivu razvoju i isto tako pozitivan primjer drugim hrvatskim gradovima kako očuvati bioraznolikost i njegovati suživot građana s pčelama i drugim divljim kukcima u gradu“ poručuju Prijatelji životinja.„U gradskim vrtovima i na drugim zelenim površinama treba povećati broj sadnica biljaka koje oprašivači vole, kao i povećati broj sadnica i zelenih površina općenito. Tako bi se u Zagreb privukle divlje pčele i drugi oprašivači, što stvara raznolikost. Sadnja drveća, grmlja i cvjetnog raslinja te umjerena košnja livada pomaže i suživotu s malim pticama, vranama i kukcima“ dodaju Prijatelji životinja.Više informacija o važnosti solitarnih pčela i nužnosti zabrane urbanog pčelarstva mogu se pronaći na www.prijatelji-zivotinja.hr.
