Gripa i prehlada nisu ista bolest. Većina ljudi to zna no ne znaju ih svi razlikovati. Kako razlikovati simptome gripe i prehlade? Donosimo pregled najvažnijih razlika između simptoma gripe i simptoma obične prehlade te savjete kako si pomoći kada obolite od gripe.
Gripa je teška, a katkad i pogibeljna bolest zbog brojnih i raznovrsnih komplikacija. One mogu biti prouzročene samim virusom influence ili sekundarnim bakterijskim infekcijama, odnosno zajedničkim djelovanjem virusa i bakterija. Komplikacije su najčešće u samom dišnom sustavu (upale uha i sinusa, te pneumonije), ali mogu biti zahvaćeni i svi drugi organski sustavi.
Liječenje gripe
U liječenju gripe najvažnije je mirovanje kako bi se tijelo odmorilo i prikupilo snagu za borbu protiv virusa. Pojačan unos tekućine izuzetno je važan, osobito za vrijeme povišene temperature, a mogu se primijeniti svi lijekovi kao i kod prehlade: lijekovi protiv povišene temperature, kapi za nos, pastile za grlo, lijek protiv kašlja. No, za razliku od prehlade, protiv gripe postoje specifični antivirusni lijekovi, koje će liječnik propisati ovisno o stanju bolesnika i vremenu kad su nastupili prvi simptomi, odnosno kad je nastupila zaraza.
Protiv gripe postoji cjepivo koje je sezonsko i stručnjaci za svaku godinu procjenjuju koji tip virusa “kruži” zemljom, te se proizvodi odgovarajuće cjepivo. Posljednjih godina je bilo puno rasprava o tome treba li se cijepiti ili ne, može li cjepivo biti štetno, mogu li nastati teške nuspojave. Današnji stav stručnjaka epidemiologa jest da su cjepiva protiv gripe sigurna kod najvećeg broja pacijenata te da se trebaju cijepiti sve osobe, a osobito starije, trudnice, svi kronični bolesnici i svi zdravstveni radnici.
Prehlada
Običnu prehladu uzrokuje preko 200 različitih vrsta virusa. Odrasla osoba tijekom godine oboli prosječno 3 puta, a djeca 6-10 puta te nije neobično, posebno kod djece koja borave u vrtiću, da obole i do 12 puta na godinu. Prehlada je stoga i najčešća bolest čovjeka, najčešći razlog posjeta liječniku, najčešći razlog uzimanja lijekova te najčešći razlog izostanka iz škole odnosno s posla. Javlja se tijekom cijele godine, iako nešto češće u hladnijem razdoblju. Najčešće počinje grloboljom koja traje obično dan ili dva te curenjem nosa. Zatim slijede začepljenost nosa i blagi kašalj koji traju četiri ili pet dana. Povišena temperatura obično nije prisutna kod odraslih, eventualno se javi blaga prvi dan, dok je kod djece česta.
Prehlada se može zakomplicirati s nekom bakterijskom infekcijom te nastane upala sinusa, upala uha ili rjeđe bronhitis, iako se ove komplikacije uglavnom javljaju kod osoba sa smanjenim imunitetom uslijed stresa ili iscrpljenosti ili kod starijih osoba ako boluju od neke druge teže bolesti.
Rijetki su slučajevi kad prehlada može biti ozbiljna bolest, a to je kod tzv. rizičnih skupina bolesnika: onih koji boluju od dišnih bolesti kao što je KOBP (kronična opstruktivna bolest pluća), osoba koje boluju od karcinoma ili onih s nekim od poremećaja imuniteta.
Liječenje prehlade
Prehlada se liječi simptomatski, što znači da ne djelujemo na uzročnika bolesti, već liječimo posljedice, odnosno simptome bolesti. Protiv virusa prehlade ne postoje lijekovi niti cjepivo. Prvo i osnovno pravilo je dostatna hidracija, što znači uzimanje pojačane količine tekućine. Tekućina nas vlaži iznutra, pomaže vlaženje sluznice i time ubrzava njezin oporavak, razrjeđuje sluz u nosu i grlu te je posebno važna kod povišene temperature. Ako osoba ima povišenu tjelesnu temperaturu (preko 37,5°C mjereno ispod pazuha), treba uzeti lijek protiv temperature, iako većina stručnjaka smatra da inače zdrava odrasla osoba ne bi trebala primijeniti lijek sve dok temperatura ne poraste na 38°C. Kapi za nos se primjenjuju i protiv curenja iz nosa i protiv začepljenosti, ali treba ograničiti primjenu na najduže 5 dana, jer one mogu oštetiti sluznicu nosa te je uputno uz njih koristiti morsku vodu za ispiranje nosa. Za upalu grla se primjenjuju pastile za otapanje u ustima koje sadrže antiseptike i lokalne anestetike ili npr. propolis.
Dokazano je da vitamin C može skratiti trajanje prehlade kod osoba koje se bave teškim fizičkim poslom ili su pod pojačanim stresom, dok preparati za jačanje imuniteta mogu olakšati podnošenje simptoma i eventualno spriječiti novu prehladu.
Prehlada se ne liječi antibioticima jer oni ne djeluju na viruse i nemaju baš nikakvog učinka kod obične prehlade. Liječnik će propisati antibiotike samo u slučaju komplikacije bolesti kao što su upala sinusa ili upala uha. Jedina upala grla kod koje se primjenjuje antibiotik je ona uzrokovana bakterijom streptokok tipa B, koja ima vrlo karakteristične simptome koje liječnik prepoznaje. Neopravdanom primjenom antibiotika možemo si samo naštetiti jer bakterije razvijaju otpornost (rezistenciju) na antibiotike i može se dogoditi da antibiotici postanu neučinkoviti.
Narodna poslovica kaže: “Ako liječiš prehladu, traje 7 dana, a ako je ne liječiš, traje 7 dana”, što je mudrost za činjenicu da primjena lijekova olakšava podnošenje simptoma, ali prehlada jednostavno traje, naporna je i dosadna, ali ne zahtijeva ozbiljno liječenje.
