Skip to content

Obitelj.HR

Portal za cijelu obitelj

  • Početna
  • Obitelj & Veze
    • Obiteljski život
    • Djeca & mladi
    • Treća životna dob
  • Zdravlje
    • Život sa različitostima
  • Ljubimci
  • Moj dom
    • Uređenje
    • Vrt
    • Praktični savjeti
  • Kuharica
    • Scena
  • Vijesti
    • Hrvatska
  • Home
  • Vijesti
  • Scena
  • Nakon čarobnog „Prvog snijega”, Saša Šekoranja za Advent priprema novo iznenađenje. Evo što nas čeka ove godine

Nakon čarobnog „Prvog snijega”, Saša Šekoranja za Advent priprema novo iznenađenje. Evo što nas čeka ove godine

Posted on 22. studenoga 202622. studenoga 2026 By Obitelj.hr Nema komentara na Nakon čarobnog „Prvog snijega”, Saša Šekoranja za Advent priprema novo iznenađenje. Evo što nas čeka ove godine
Scena

Prošlogodišnji Advent u Zagrebu umjetnik Saša Šekoranja obilježio je instalacijom „Prvi snijeg”, kojom je prostor nekadašnje Prve gradske štedionice u prolazu Oktogon pretvorio u mjesto susreta likovne umjetnosti, glazbe i uspomena na stari Zagreb.

Središnji dio instalacije činio je gotovo deset metara visok božićni bor oblikovan od svjetlom ispisanih stihova pjesme „Prvi snijeg”, koju je izvodila Gabi Novak, na tekst Ivice Krajača i glazbu Nikice Kalogjere.

Prostorom se širila njezina izvedba pjesme, a oko svjetlosnog bora bilo je raspoređeno pedesetak Šekoranjinih crteža i skica izrađenih perom i tušem. Na njima su se nizali prizori zagrebačkih krovova, dimnjaka, krošnji, glazbenog paviljona, stare uspinjače i drugih gradskih motiva koji su podsjećali na zimski Zagreb. Instalacija je otvorena 19. prosinca 2025. godine, a bila je zamišljena kao umjetnikov dar gradu i posveta Gabi Novak. Šekoranja je tada poznatu pjesmu pretvorio u prostornu kompoziciju u kojoj su se svjetlost, rukom nacrtani prizori i glazba povezali u osobnu priču o gradu.

Nakon prošlogodišnjeg „Prvog snijega”, Šekoranja se i ove godine vraća u program Adventa Zagreb s novim umjetničkim projektom, ali s drukčijom temom i na drugoj lokaciji. Ovoga puta inspiraciju pronalazi u hrvatskim zvonima i zvonicima, građevinama koje stoljećima pripadaju prepoznatljivim vizurama gradova i sela diljem zemlje. Izložba pod nazivom „Zvona i zvonici Hrvatske: Simfonija mira i zajedništva” najavljena je u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na zagrebačkom Zrinjevcu, a održavat će se od 22. prosinca 2026. do 7. siječnja 2027. godine. Posjetiteljima će kroz crteže i videoinstalacije približiti zvonike iz različitih dijelova Hrvatske te njihove zvukove, koji su generacijama pratili svakodnevicu stanovnika.

Nakon prošlogodišnjeg projekta posvećenog jednoj pjesmi i njezinoj povezanosti sa Zagrebom, nova izložba proširuje umjetnikovu pozornost na graditeljsku i zvučnu baštinu cijele Hrvatske.

Hrvatski zvonici nastajali su tijekom različitih povijesnih razdoblja, a njihov izgled oblikovali su lokalni graditeljski običaji, dostupni materijali i arhitektonski stilovi. U dalmatinskim gradovima posebno su prepoznatljivi visoki kameni zvonici s otvorenim katovima i lučnim prozorima, dok se u kontinentalnim krajevima češće susreću zvonici uklopljeni u crkvena pročelja, s baroknim kapama i raskošnije oblikovanim završecima.

Neki su građeni kao samostalne građevine uz crkve, a drugi su sastavni dio većih sakralnih kompleksa. Njihova je gradnja ponekad trajala desetljećima ili stoljećima, zbog čega se na pojedinim primjerima mogu prepoznati različiti umjetnički stilovi.

Zvonik splitske katedrale svetog Dujma jedan je od poznatih primjera srednjovjekovne dalmatinske arhitekture, dok se na zvoniku trogirske katedrale svetog Lovre mogu pratiti gotički i renesansni graditeljski oblici.

U Rovinju zvonik crkve svete Eufemije dominira povijesnom jezgrom i podsjeća na snažan utjecaj venecijanske arhitekture, a dva tornja zagrebačke katedrale predstavljaju prepoznatljiv primjer neogotičkog oblikovanja iz 19. stoljeća. Takve građevine tijekom vremena postale su dijelom identiteta mjesta u kojima se nalaze.Zvona su, međutim, imala mnogo širu ulogu od one koju danas najčešće povezujemo s crkvenim obredima. Njihov zvuk stoljećima je određivao dnevni ritam stanovništva, osobito u razdobljima kada osobni satovi nisu bili uobičajeni.

Jutarnje, podnevno i večernje zvonjenje označavalo je određene dijelove dana, a posebnim načinima zvonjenja najavljivali su se blagdani, vjenčanja, sprovodi i drugi događaji. U pojedinim sredinama zvona su upozoravala na požare, nevrijeme i druge opasnosti te pozivala stanovnike na okupljanje. Njihova se uporaba razlikovala među krajevima, a lokalni stanovnici često su prema ritmu i trajanju zvonjave mogli prepoznati razlog njezina oglašavanja.

Zvuk zvona tako je bio dio svakodnevne komunikacije zajednice mnogo prije razvoja suvremenih sredstava obavještavanja.

Posebnu povijest imaju i sama zvona, čija je izrada zahtijevala poznavanje metalurgije, oblikovanja i akustike. Tradicionalno su se lijevala od bronce, najčešće slitine bakra i kositra, a njihov ton ovisio je o veličini, obliku, debljini stijenki i načinu ugađanja. Velika zvona proizvodila su dublje tonove, dok su manja imala viši zvuk. Kada se u jednom zvoniku nalazilo nekoliko zvona, njihovim se zajedničkim oglašavanjem mogla stvarati složenija zvučna cjelina. Zvonarstvo je zato obuhvaćalo različita znanja i vještine, od lijevanja i postavljanja zvona do njihova održavanja i izvođenja tradicionalnih obrazaca zvonjenja.

U brojnim mjestima upravo su ti obrasci postali dio lokalnih običaja koji su se prenosili među generacijama.Šekoranjina najavljena izložba pristupa toj baštini kroz likovni i audiovizualni izraz.

Crteži će omogućiti umjetničko promatranje arhitektonskih oblika zvonika, dok će videoinstalacije proširiti prikaz na njihovu zvučnu dimenziju. Takav pristup odgovara umjetnikovu dosadašnjem radu, u kojem se crtež često povezuje s prostorom, svjetlom i drugim izražajnim sredstvima.

Za razliku od fotografskog dokumentiranja, crtež omogućuje autoru da vlastitim rukopisom izdvoji određene linije, proporcije i detalje građevine. Video pak otvara mogućnost povezivanja arhitekture s promjenama svjetlosti, pokretom i zvukom. Točan izgled postava još nije predstavljen, pa zasad nije poznato koji će zvonici biti obuhvaćeni izložbom ni na koji će način njihovi zvukovi biti uključeni u videoinstalacije.

Saša šekoranjaSam naziv „Simfonija mira i zajedništva” povezuje povijesnu ulogu zvona s njihovim simboličkim značenjem. Zvona su se oglašavala u trenucima zajedničkog slavlja, ali i tijekom razdoblja žalosti, nesigurnosti i velikih društvenih promjena.

Njihov zvuk mogao je okupiti stanovnike bez obzira na udaljenost među kućama i ulicama, a u mnogim je mjestima bio jedan od najprepoznatljivijih zvukova javnog prostora. U europskoj povijesti zvonjenje je pratilo i obilježavanje završetaka ratova te različite mirovne svečanosti. U naslovu zagrebačkog projekta ta se tradicija povezuje s idejom zajedništva hrvatskih krajeva, čiji zvonici pripadaju različitim arhitektonskim i kulturnim sredinama. Svaki od njih ima vlastitu povijest, a njihovo zajedničko predstavljanje otvara prostor za umjetničko povezivanje različitih lokalnih identiteta.

Za održavanje izložbe odabrana je palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Trgu Nikole Šubića Zrinskog 11, jedna od poznatih povijesnih građevina zagrebačkoga Donjeg grada. Palača je izgrađena u 19. stoljeću prema projektu bečkog arhitekta Friedricha von Schmidta, a njezino neorenesansno pročelje pripada prepoznatljivim arhitektonskim obilježjima Zrinjevca.

Zgrada je desetljećima povezana sa znanstvenim, kulturnim i umjetničkim životom Hrvatske, pa je njezin odabir za predstavljanje hrvatskih zvonika tematski blizak sadržaju projekta. Izložba će se tako održavati u prostoru koji i sam pripada hrvatskoj graditeljskoj baštini, iako detalji o rasporedu instalacija unutar palače ili na njezinu pročelju još nisu objavljeni.

Projekt „Zvona i zvonici Hrvatske: Simfonija mira i zajedništva” najavljen je kao dio ovogodišnjeg programa Adventa Zagreb, koji će ponovno uključivati umjetničke instalacije na povijesnim gradskim lokacijama. Za Šekoranju će to biti nastavak suradnje s adventskom manifestacijom nakon prošlogodišnjeg „Prvog snijega”, ali i prilika za predstavljanje teme koja izlazi iz zagrebačkih okvira. Dok je u Oktogonu kroz glas Gabi Novak i crteže zimskih gradskih prizora oživio uspomene povezane sa Zagrebom, ovogodišnjim projektom okrenut će se zvonicima i zvonima različitih hrvatskih krajeva. Posjetitelji će izložbu moći razgledati tijekom posljednjih dana prosinca i početkom siječnja, a dodatne pojedinosti o odabranim zvonicima, autorovim radovima i načinu izvođenja videoinstalacija očekuju se uoči otvorenja.

Navigacija objava

❮ Previous Post: Ona odiše rajskim aromama. Sandra Cerin velika je zaljubljenica u parfeme

You may also like

Lifestile
Grupa Dubioza Kolektiv oduševila Osijek: Koncert za pamćenje uz nekoliko tisuća posjetitelja!
21. rujna 2024
Scena
Hrvatska šaranska reprezentacija kreće na Svjetsko prvenstvo!
29. kolovoza 2026
Lifestile
MELANIA – Samo u kinima diljem svijeta od 30. Siječnja 2026
22. siječnja 2026
Scena
Sandra Cerin za parišku večer uz Evu Longoriju odabrala kreaciju Zuhaira Murada od 12.000 eura
4. studenoga 2026

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Prijava

Kalendar

studeni 2026
P U S Č P S N
 1
2345678
9101112131415
16171819202122
23242526272829
30  
« lis    
Prijava

INFO

O nama
Oglašavanje
Impressum
Kontakt

  • O nama
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Igre darivanja
  • Kontakt

Copyright © 2026 Obitelj.HR.

Theme: Oceanly News by ScriptsTown