Giht, poznat i kao urični artritis, metabolički je poremećaj koji nastaje zbog nakupljanja mokraćne kiseline u tijelu. Ova bolest najčešće pogađa zglobove, uzrokujući bolne upale i oticanje. Iako je giht poznat od davnina, danas se sve više pojavljuje zbog modernog načina života i prehrambenih navika.
Što je Giht?
Giht je oblik artritisa koji nastaje zbog povišene razine mokraćne kiseline u krvi, poznate kao hiperuricemija. Mokraćna kiselina je produkt razgradnje purina, tvari koje se prirodno nalaze u tijelu, ali i u mnogim vrstama hrane. Kada tijelo proizvodi previše mokraćne kiseline ili je ne može dovoljno brzo izlučiti, ona se počinje taložiti u obliku kristala u zglobovima, što dovodi do bolnih napada gihta.
Simptomi Gihta
Simptomi gihta obično se javljaju iznenada, često noću, i mogu trajati nekoliko dana ili tjedana. Najčešći simptomi uključuju:
Jaka bol u zglobovima: Giht najčešće pogađa palac na nozi, ali može zahvatiti i druge zglobove kao što su gležnjevi, koljena, laktovi, zapešća i prsti. Bol je intenzivna i često nepodnošljiva.
Oticanje i crvenilo:
Zahvaćeni zglobovi postaju natečeni, crveni i osjetljivi na dodir.
Ograničena pokretljivost:
Bol i upala mogu ograničiti kretanje u zahvaćenom zglobu, otežavajući svakodnevne aktivnosti.
Osjećaj topline u zglobu:
Zbog upale, zahvaćeni zglob često postaje topao na dodir.
Napadi gihta:
Nakon prvog napada, simptomi se mogu ponoviti u različitim intervalima. S vremenom, napadi mogu postati učestaliji i teži.
Dijagnoza Gihta
Dijagnoza gihta temelji se na kliničkoj slici pacijenta, laboratorijskim pretragama i analizi sinovijalne tekućine iz zahvaćenog zgloba. Liječnik može preporučiti krvne pretrage za provjeru razine mokraćne kiseline, dok se ultrazvukom ili rendgenom mogu identificirati kristali mokraćne kiseline u zglobovima.
Liječenje i Prevencija
Liječenje gihta ima nekoliko ciljeva: ublažavanje simptoma tijekom napada, smanjenje razine mokraćne kiseline u krvi i sprječavanje budućih napada. Najčešći tretmani uključuju:
Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID): Ovi lijekovi pomažu u smanjenju boli i upale tijekom napada gihta.
Kortikosteroidi: Koriste se u slučajevima kada NSAID-i nisu dovoljno učinkoviti ili kada pacijent ne podnosi te lijekove.
Kolhicin: Ovaj lijek smanjuje upalu uzrokovanu kristalima mokraćne kiseline i koristi se posebno tijekom akutnih napada.
Lijekovi za smanjenje mokraćne kiseline: Lijekovi poput alopurinola i febuksostata pomažu u snižavanju razine mokraćne kiseline u krvi, smanjujući rizik od budućih napada.
Promjena načina života
Uz farmakološko liječenje, promjena načina života može značajno doprinijeti kontroli gihta.
To uključuje:
Izbjegavanje hrane bogate purinima: Crveno meso, školjke, jetra i alkohol, osobito pivo, mogu povećati razinu mokraćne kiseline.
Povećanje unosa vode: Voda pomaže u izlučivanju mokraćne kiseline iz tijela, pa se preporuča konzumacija velikih količina tekućine.
Održavanje zdrave tjelesne težine: Pretilost povećava rizik od razvoja gihta, stoga je važno održavati zdravu težinu.
Redovita tjelesna aktivnost: Vježbanje pomaže u kontroli tjelesne težine i smanjuje rizik od napada gihta.
Giht je bolest koja može ozbiljno narušiti kvalitetu života, ali pravodobnom dijagnozom i odgovarajućim liječenjem može se učinkovito kontrolirati. Važno je obratiti pažnju na simptome i konzultirati se s liječnikom kako bi se spriječile ozbiljnije komplikacije. Redovite kontrole, promjene prehrane i zdrav način života ključni su za dugoročno upravljanje ovim stanjem.
Foto / Screenshot
