Razvoj humora kod djece

Kad ste se posljednji put od srca nasmijali? Humor igra veliku ulogu u našem životu. To je oblik zabave kojim komuniciramo sa svrhom da postanemo sretni. Humor se često povezuje s inteligencijom te ne čudi da se smisao za humor smatra privlačnom osobinom svakog od nas. Kako utjecati na razvoj humora kod djece pročitajte u nastavku.
Dijete koje posjeduje razumijevanje o tome kako svijet funkcionira moći će razvijati humor. Najraniji oblik humora javlja se u dobi između šest mjeseci do godinu dana. Budući da u to vrijeme roditelji igraju najveću ulogu u životu djeteta, oni su ti s kojima dijete ima prvo iskustvo humora. Često roditelji oponašaju neku životinju, rade neuobičajene grimase, pokazuju gegav hod i slično što dijete te dobi smatra zabavnim, budući da se radi o ponašanju koje je za njih neobično. Dijete vidi kako se roditelj smije nečem te ono to oponaša.

Dakle, roditelji su ti koji su u početku odgovorni za razvoj humora kod djeteta. Kad se roditelji ponašaju i govore drukčije sa svojom djecom kad se žele našaliti, to pomaže bebama da razviju smisao za humor. Neki istraživači tvrde da je kritična dob za razumijevanje humora oko druge godine života te da dijete u toj dobi često može shvatiti čak i dvosmislene šale. Humor je često i oblik intelektualne igre, pa se razvija pomoću zagonetki, pitalica i raznih igara. O kompleksnosti humora govori nam činjenica da djeca često do svoje sedme godine života ne mogu u potpunosti savladati sve šaljive dosjetke i zagonetke.

Humor je veoma bitan faktor u razvoju djeteta, izgrađuje predčitalačke i čitalačke vještine te vokabular, potiče kreativno razmišljanje te povećava djetetovo samopouzdanje. Posjedovanje istog je bitno za emocionalno zdravlje, održavanje odnosa i kognitivno funkcioniranje. Neka istraživanja pokazuju da humor pomaže djeci prebroditi teške situacije koje bi mogle ostaviti velikog traga na njima. Tinejdžeri koji imaju dobar smisao za humor često lakše prebrode teško razdoblje puberteta i adolescencije koje je ispunjeno promjenama, zbunjenošću i nesigurnošću. Također, humor često povećava popularnost djeteta te olakšava nošenje sa stresom u budućnosti.

Djeca koja imaju dobar smisao za humor razvijaju socijalne vještine, lakše se snalaze u novim društvima, prihvaćenija su. Humor je često za njih spas u nekim neugodnim situacijama, a povećava i popularnost u očima simpatije. Smatra se kako humor poboljšava timski rad, pomaže ublažiti sukobe i promovira zbližavanje grupa.

Humor ublažava tjeskobu i strah te djeca koja se boje ispitivanja i testova lakše prebrode takve situacije uz dozu humora. Osim koristi za mentalno zdravlje, smatra se da ima i korist za fizičko zdravlje. Osobe koje se često smiju imaju jači imunitet, manje osjećaju bol, imaju zdravije srce te snižene hormone stresa. Humor opušta mišiće, tjera negativne emocije i poboljšava raspoloženje.
Kako nas svijet svaki dan bombardira negativnim emocijama, moramo se oduprijeti smijehom. Znate li da se djeca u prosjeku smiju 400 puta na dan, a odrasli samo 15 puta? Vjerojatno je to zato što djeca svakodnevno ne gledaju vijesti. Koliko puta ste se danas nasmijali?
Šetali otac i sin pored pašnjaka na kojem su pasli konji, a sin radoznao stalno zapitkuje: „Tata, kako se zove ovaj veliki konj?“ Otac odgovara: „Konj“. Sin: „A onaj drugi?“ Otac: „E ono je mama kobila-žena od konja“. Sin: „A ono malo?“ Otac kaže: „E ono je ždrijebe“. Pita sin radoznalo: „A ima li ždrijebe ženu?“ Otac mu odgovori: „Ne sine, samo veliki konji se žene“.

Tina/H