Češki romanopisac Miloš Urban, prozvan “crnim vitezom češke književnosti”, svojim je književnim opusom stekao status predvodnika “novog vala” češke književnosti. Debitirao je 1988. svojim romanom prvijencem Posljednja točka na rukopisu, da bi već sljedeće godine, nakon objavljivanja romana Sedam crkava, koji je preveden i u Hrvatskoj, postao književna zvijezda, a roman je ubrzo stekao kultni status, osobito među mlađim čitateljstvom. Godine 2001. Urbanu je objavljen roman Zloduh, nagrađen prestižnom češkom književnom nagradom Magnesia Litera, 2003. godine roman Sjena katedrale nazvan „božanstvenom kriminalističkom komedijom“, a 2005. Santinijev jezik, labavo povezan s romanima Sedam crkava i Sjena katedrale, kojim je pokazao da pripada onom najboljem što češka književnost može ponuditi svijetu. Godine 2008. Urban je objavio roman Lord Mord, egzistencijalistički triler protkan bulgakovljevskim elementima fantastike i groteske, koji je privukao pažnju kritike, publike te brojnih izdavača izvan Češke.
U sklopu projekta Europea održat će se tribina pod nazivom Glavni junak: Prag na kojoj će biti govora o knjizi Miloša Urbana Lord Mord: Triler o Pragu.
Lord Mord priča je o Pragu s kraja 19. stoljeća – u vrijeme kad je Češka dio Austro-Ugarskog carstva i kad je njezin glavni grad poprište socijalnih i političkih nemira predvođenih češkim patriotima koji sve otvorenije izražavaju težnju ka neovisnosti. Austrijske vlasti na ulične demonstracije reagiraju uvođenjem prijekog suda i infiltriranjem pripadnika austrijske tajne policije u redove čeških domoljuba.
Glavni junak knjige grof Arko, vješt mačevalac sklon hedonističkom životu, u politička zbivanja tog vremena biva uvučen protiv svoje volje. On je čovjek koji ima svoje principe, no to ga ne sprečava da posjećuje bordele, u krčmama ispija apsint i problem s bolesnim plućima pokušava ublažiti uživanjem tableta s heroinom. S druge strane on se hrabro suprotstavlja uništenju židovskog kvarta.
Urban se u svom romanu dotiče različitih i danas aktualnih i zanimljivih tema – poput iskvarenost političara, položaja Židova, uloge tajne policije – a postavlja i pitanje o visokoj cijeni koja često mora biti plaćena za uvođenje progresa.