Savjet:
Praizvedba baletne drame Gospođa Bovary u zagrebačkom HNK

Praizvedba baletne drame Gospođa Bovary u zagrebačkom HNK

Bila je zaljubljena u sve romane, bila je  junakinja svih komada, val svih knjiga poezije….(G. Flaubert)
Valentina Turcu, nagrađivana koreografkinja i redateljica koja je bila nominirana za prestižnu
baletnu nagradu Kyoto Prize, upustila se u novu pustolovinu stvarajući neorealističku baletnu dramu
pod naslovom Gospođa Bovary prema motivima istoimena romana Gustavea Flauberta koja će biti
praizvedena 25. lipnja.
Gustave Flaubert uzdrmao je francusko društvo 19. stoljeća. Beskompromisno i strastveno traganje
za istinom i ljepotom, što su dva glavna atributa istinskoga umjetnika  u novoj se baletnoj kreaciji
Valentine Turcu opiru uvriježenim konvencijama, zadirući duboko ispod površine Flaubertova remek-
djela, stvarajući potpuno nov lik upečatljive žene. Emma  izlazi iz okvira svojega vremena i društva,
oslikavajući naš postčinjenični društveni život opterećen lažnim vijestima, lažnom ljepotom i lažnim
prijateljstvima. Stalno težeći samopotvrđivanju, Emma žudi za pažnjom i važnošću među običnim
ljudima.
Glavna umjetnička motivacija Valentine Turcu ogleda se u odbacivanju sveprisutna osjećaja praznine,
nemoći i patološkog kompulzivnog ponašanja koje vlada današnjim postmodernističkim i
konzumeričkim društvom. Poput detaljne Flaubertove analize, savršena literarnog stila, naracija
njezina baleta vodi publiku na uzbudljivo samootkrivajuće putovanje, puno kontrasta, seksualnog
naboja i obamrlosti, velikih ideja i ponora požude. Osim toga, kvaliteta ove baletne produkcije
očituje se i kroz precizne scene koje se izmjenjuju filmskom brzinom, otkrivajući složenost Emmine
psihe. Gorljivoj, ali i potresnoj viziji Emmina unutarnjeg svijeta besprijekorno odgovara Chopinova
glazba, suprotstavljena i dopunjena minimalističkim glazbenim djelima Philipa Glassa. Emmina
neprestana žeđ za ljubavlju i pustolovinama, njezina usamljenost, nepodnošljiva dosada, praznina i
autodestruktivno ponašanje, postaju glavne koordinate umjetničkoga postupka Valentine Turcu,
stvarajući zavodljivu suvremenu kazališnu atmosferu, u kojoj se Emma oslobađa društva koje je guši.

Valentina Turcu rođena je u Zagrebu, gdje je od najranijega djetinjstva bila vezana uz baletnu
umjetnost jer su njezini roditelji Maja Srbljenović i Marin Turcu bili prvaci Baleta HNK u Zagrebu,
prenoseći na nju znanje i ljubav prema baletu. S devetnaest godina, baletno obrazovanje je nastavila
u L’École-Atelier Rudra Béjart u Lausannei, gdje je usavršila svoje iznimne plesačke vještine i razvila
jedinstven stil te ostvarila niz uloga širokoga raspona u baletima slavnoga Mauricea Béjarta. Poslije
toga veći je dio njezine plesačke i koreografske karijere vezan uz mariborsko Slovensko narodno
gledališče. Prepoznata kao jedna od najkreativnijih plesnih umjetnica Slovenije, dobila je nekoliko
prestižnih nagrada; za ulogu u Tangu Edwarda Cluga 1999. je dobila nagradu Udruge baletnih
umjetnika Slovenije, a 2006. nagradu publike na festivalu Zlatni lav. Istu nagradu dobila je i 2007. za
interpretaciju u baletu Lacrimas E. Cluga. Na Svjetskom natjecanju baletnih umjetnika u Nagoji 2002.
osvojila je brončanu medalju, a njezina koreografija Rožmarin 2007. dobila je nagradu za
najoriginalnije baletno djelo na Slovenskome baletnom natjecanju. U cjelovečernjem autorskom
projektu La Callas 2008. na sceni je spojila plesače, glumce, operne pjevače i orkestar. Udruga
baletnih umjetnika Slovenije dodijelila joj je godišnje nagrade 2008. i 2013. za iznimne koreografsko-

HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE
redateljske dosege. Balet Romeo i Julija Prokofjeva postavljen u mariborskom baletu 2012. oduševio
je publiku i kritiku na gostovanjima diljem Europe, dok je autorica nagrađena slovenskom državnom
nagradom kao producentica i koreografkinja. Godine 2013. prikazan je na Dubrovačkim ljetnim
igrama, a premijerno ga je postavila u Nacionalnome baletu u Rigi i Opernome kazalištu u
francuskome Metz Métropole.
Koreografirala je razne produkcije, od klasičnih narativnih baleta do modernoga plesa, od velikih
produkcija do pojedinačnih koreografskih brojeva za gala koncerte. Spomenimo Bolero, Carmen,
Hamleta, Peera Gynta, Majstora i Margaritu, Anu Karenjinu, Opasne veze, Oluju, Ondine, Operu za tri
groša, Krvavu svadbu, Don Juana, no to su samo neke od istaknutijih produkcija iz njezina velikog i
raznovrsnog opusa koji je gradila kao koreografkinja, redateljica, autorica libreta i/ili glazbenih
koncepcija. Jedan od njezinih zadnjih projekata bio je balet Evgenij Onjegin postavljen 2016. u Baletu
mariborskog SNG-a koji je nagrađen nagradom Grada Maribora Glazer 2017. Časopis Dance Europe
proglasio je predstavu jednom od najboljih pet baletnih premijera u Europi u sezoni 2016./2017.,
uvrstivši autoricu uz bok koreografima A. Watkinsu, A. Khanu, C. Pite, L. Scarlettu, dok je njezino
matično mariborsko baletno kazalište stavljeno uz Dresdensku Semperoper, Engleski nacionalni
balet, Norveški nacionalni balet, londonski Kraljevski balet.
Proteklih godina Valentina Turcu surađivala je i s nekoliko značajnih slovenskih i europskih baletnih
kazališta, u Hrvatskoj s nacionalnim Baletom u Zagrebu i Splitu, Dubrovačkim ljetnim igrama,
Splitskim ljetom. Za Društvo baletnih umjetnika Slovenije rad Valentine Turcu predstavlja nov pomak
u kvaliteti i izrazu suvremenoga klasičnog baleta, stoga je 2018. i dobila najveće slovensko priznanje
za umjetnička dostignuća Prešernovu nagradu. Iste je godine bila nominirana za najveću japansku
nagradu Kyoto koju Fondacija Inamori dodjeljuje za globalna dostignuća na području tehnologije,
znanosti, umjetnosti i filozofije.
Za baletno djelo Smrt u Veneciji  prema noveli Thomasa Manna koji je postavila u Baletu HNK u
Zagrebu 2018. nagrađena je Nagradom hrvatskog glumišta.
Praizvedba baleta Gospođa Bovary prema romanu Gustavea Flauberta, za koji je Valentina Turcu
autorica koreografije, režije, libreta i glazbenog odabira je njezina 140 predstava.  

GOSPOĐA BOVARY
Dramski balet prema motivima  istoimena romana Gustavea Flauberta
Koreografija, režija, dramaturgija, glazbena koncepcija Valentina Turcu
Glazba Frederic Chopin, izabrani autori
Scenograf  Marko Japelj
Kostimograf Alan Hranitelj
Oblikovatelj svjetla  Aleksandar Čavlek
Oblikovatelj video projekcija   Martin Svobodnik
Oblikovatelj zvuka Gorazd Vever
Asistent koreografkinje  Anton Bogov

HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE
Baletna majstorica Milka Bartolović
Asistentica kostimografa Petra Pavičić
Glazbena voditeljica  Ljudmila Šumarova
Glazbeni korepetitor  Teo Visintin
Inspicijentica Snježana Marasović

Praizvedba 25. lipnja 2022.
Predviđeno trajanje: 88 minuta bez stanke
Osobe
 EMMA BOVARY – Iva Vitić Gameiro / Natalia Kosovac 
 CHARLES BOVARY – Takuya Sumitomo / Taiguara Goulart
 LÉON DUPOIS – Guilherme Gameiro Alves / Balint Rauscher
 RODOLPHE BOULANGEUR – Taiguara Goulart / Guilherme Gameiro Alves
 MADAME LHEUREUX – Edina Pličanić / Ozana Mirković / Lucija Radić
 MONSIEUR HOMAIS – Mario Diligente / Yuho Yoshioka 
 MADAME HOMAIS – Rieka Suzuki / Mutsumi Matsuhisa 
 FELICITÉ – Miruna Miciu / Cristiana Rotolo 
 JUSTIN – Simon Yoshida / Kornel Palinko
 VIKONT – Drew Jackson / Mario Diligente 
 MADAME LEFRANCAIS – Lada Rora / Nika Kristina Crnić 
 OTAC BOVARY – George Stanciu / Dan Rus 
 MAJKA BOVARY – Atina Tanović / Ozana Mirković
 MADAME LANGLOIS – Asuka Maruo / Anamarija Marković 
 MONSIEUR LANGLOIS – Kornel Palinko / Simon Yoshida / Yuho Yoshioka
 MADAME CARON – Lucija Radić / Mutsumi Matsuhisa 
 MONSIEUR CARON – Bart Engelen / Hyuma Gokan 
 MADAME TUVACHE – Nika Kristina Crnić / Saya Ikegami 
 MONSIEUR TUVACHE – Balint Rauscher / Arnau Velazquez Rodriguez
 MADAME DUBREUIL – Cristiana Rotolo / Valentina Štrok 
 MONSIEUR DUBREUIL – Adam Harris / Mario Diligente / Drew Benjamin Jackson

O nama Obitelj.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Required fields are marked *

*

Scroll To Top