Fizički opis
Stabla marelica su mala i raširena, sa širokim jajolikim listovima koji imaju zašiljene vrhove. Listovi su svjetlozeleni i drže se uspravno na grančicama. Samooplodni cvjetovi su bijeli u punom cvatu i nose se pojedinačno ili dvostruko u čvoru na vrlo kratkim stabljikama. Plodovi su koštice s velikom pljosnatom košticom, odnosno košticom, unutar koje se nalazi sjemenka. Po obliku sličan breskvi, plod je gotovo gladak, okrugao do duguljast u nekim varijantama, i pomalo spljošten, ali s malo ili nimalo dlakavosti kada je zreo. Meso mu je obično bogato žute do žućkasto narančaste boje. Sjemenke (koje se nazivaju i jezgre) nekoliko vrsta su slatke, iako su otrovne dok se ne ispeku.marelica, (Prunus armeniaca), voćka iz obitelji ruža (Rosaceae), uzgaja se u umjerenim područjima svijeta, posebno na Mediteranu. Marelice su blisko povezane s breskvama, bademima, šljivama i trešnjama (vidi također Prunus). Jedu se svježi ili kuhani, a konzerviraju se konzerviranjem ili sušenjem. Od voća se također često pravi džem i često se koristi za aromatiziranje likera. Marelice su dobar izvor vitamina A i bogate su prirodnim šećerom. Suhe marelice izvrstan su izvor željeza.
Povijest i uzgoj
Marelica je izvorno udomaćena u Kini, ali se sada uzgaja na svim kontinentima osim na Antarktiku. Arheološki dokazi pokazuju da su se marelice jele u staroj Armeniji, a prvi su ih u Novi svijet uveli španjolski misionari u Kaliforniji početkom 18. stoljeća. U 2019. prvih pet proizvođača marelica bili su Turska, Uzbekistan, Iran, Italija i Alžir.
Marelice se razmnožavaju pupanjem na podlozi breskve ili marelice, a breskve, šljive i marelice mogu se lako presađivati. Stablo uspijeva na dobro dreniranom ilovastom tlu, po mogućnosti laganom nego teškom. Većina sorti podnosi zimsku hladnoću kao i breskve, ali cvjetni pupoljci, koji se otvaraju ranije od onih u breskvi, često stradaju kasnim smrzavanjem. Stabla su prilično otporna na sušu i pod povoljnim uvjetima rasta su dugovječna, neka žive i 100 godina ili duže.
Ukoliko ste u Slavoniji ,evo par info kako doći do do ove “kraljice voća ” :
Villa Katarina Aljmaš
Balinac 33
Od 06/18 sati…bez najava
Samostalno branje plodova po cijeni:
Gajba ili kutija
Marelica 60kn
Trešnja 60kn
***************
Cijene voća se mijenjaju svako malo, ali je zato cijena gajbe/kutije fiksna.
MARELICA I KLASE
15 kn/Kg
Trešnja 25 Kn/kg
Marelica za preradu 9 kn/ kg
Odvajanje koštica 2 kn/kg
Za veće količine popust.