Dr. Oz odgovara na zdravstvena pitanja

P: Mogu li kokoši i krave oboljeti od raka? I ako da, je li opasno jesti tako zaraženo meso?

O: Kao i ljudi, i životinje mogu imati rak. Ali on je najčešće bolest uzrokovana starenjem i samim procesom starenja, a životinje uzgajane za hranu zaklane su mlade. No, ako kojim slučajem takvo meso dospije na police, kuhanje će ih ubiti. Čak i ako ste naručili krvavi odrezak koji je zaražen, nema dokaza koji bi upućivali da ćete oboljeti. Veća bi briga trebala biti jedenje previše crvenog i obrađenog mesa, koje je direktno vezano uz rak probavnog sustava. Trebali bi također izbjegavati meso pečeno pod velikim temperaturama – pohano ili prženo, jer ekstremna vrućina producira stanice karcinoma.

P: Gotovo svake noći imam žgaravicu. Može li ono povećati rizik srčanog udara?

O: Ne. Žgaravica se odvija u probavnom traktu, ne kardiovaskularnom sistemu. To je samo osjećaj uzrokovan refluksom kiseline, stanjem gdje se želučana kiselina diže iz želuca u jednjak. No kronična žgaravica može potencijalno biti rizičan faktor predkarcinomnog stanja jednjaka. Kroz vrijeme želučana kiselina oštećuje rubove jednjaka i u otprilike jedan posto slučajeva, ovo će oštećeno tkivo postati kancerogeno. Problem je u tome što tako nastalo stanje jednjaka nema svoje simptome po kojima bi se prepoznalo, tako da bi osobe sa stalnim refluksima trebale biti na promatranju, te vrlo vjerojatno učiniti endoskopiju jednom godišnje. Ako se pronađe problem s jednjakom, on se može liječiti radiosignalnom ablacijom, endoskopskim postupkom koji uključuje ciljanu toplinsku energiju.

P: Treba li me zabrinjavati radijacija skenera na ulazima u dućane ili na aerodromima?

O: Takvi skeneri emitiraju minimalne količine radijacija. Mišljenja znanstvenika se pak razlikuju, neki smatraju da radijacija rendgenom može povećati rizik od raka, konkretnije melanoma, jer se većina skenera stavlja na kožu. Ipak, ne preporučuje se blizina skenera i rendgena trudnicama, osobama s karcinomom i djeci.

P: Volim popiti bijelo, a ne crno vino. Da li ono ima isti zdravstveni učinak?

O: Crno vino, napravljeno s korom grozda, sadrži više antioksidansa nego nego bijelo vino, kod kojeg se korica uklanja. Također vrlo moćan antioksidans u crnom vinu – resveratrol – pomaže u prevenciji raka i štiti srce od blokiranja štete slobodnih radikala i smanjuje upalu. Dakako, konzumiranje bilo koje vrste vina u umjerenim količinama može povećati “dobar” kolesterol, spriječiti oštećenja arterija uzrokovane “lošim” kolesterolom, a smanjuje se i stvaranje krvnih ugrušaka. Dakle, oba vina nude pogodnosti- u odgovornim količinama.

P: Jedno piće dnevno, u redu ako u obitelji imam povijest raka dojke?

O: Kakvo vam je zdravlje? Dok alkohol dokazano smanjuje šanse od raka dojke, može također i smanjiti rizik od srčanih bolesti. Svake godine sve više žena umire od srčanih tegoba nego raka dojke; dakle – za prosječnu osobu, benefit alkoholnog djelovanja premašuje rizike. Ali, ako ste naslijedili predispozicijske gene za rak, rizik da ćete oboljeti znatno je viši od žena koje ga nisu naslijedile. Za osobu koja zna da ima gen, konzumiranje bilo kojeg alkohola nije dobra ideja. Za druge, smijete popiti čašu vina povremeno nakon ručka.