O pčelama:
Pčele su najbitniji stanovnici naše planete.I danas se slavi svoj dan, dan pčela.Svi ovisimo o opstanku pčela.Pčele i drugi oprašivači, kao što su leptiri, šišmiši i kolibri, sve su više ugroženi ljudskim aktivnostima.
Oprašivanje je, međutim, temeljni proces za opstanak naših ekosustava. Gotovo 90% svjetskih vrsta divljih cvjetnica ovisi, u cijelosti ili barem djelomično, o oprašivanju životinja, zajedno s više od 75% svjetskih prehrambenih usjeva i 35% globalnog poljoprivrednog zemljišta. Ne samo da oprašivači izravno pridonose sigurnosti hrane, već su i ključni za očuvanje biološke raznolikosti.
Kako bi se podigla svijest o važnosti oprašivača, prijetnjama s kojima se susreću i njihovom doprinosu održivom razvoju, UN je 20. svibnja proglasio Svjetskim danom pčela.
Cilj je ojačati mjere zaštite pčela i drugih oprašivača, što bi značajno pridonijelo rješavanju problema globalne opskrbe hranom i otklanjanju gladi u zemljama u razvoju.
Svi ovisimo o oprašivačima i stoga je ključno pratiti njihov pad i zaustaviti gubitak biološke raznolikosti.Pčelarstvo je široko rasprostranjena i globalna djelatnost, a milijuni pčelara ovise o pčelama za život i dobrobit. Zajedno s divljim oprašivačima, pčele imaju važnu ulogu u održavanju biološke raznolikosti, osiguravanju opstanka i reprodukcije mnogih biljaka, podržavanju obnove šuma, promicanju održivosti i prilagodbi na klimatske promjene, poboljšanju količine i kvalitete poljoprivredne proizvodnje.
Ove godine FAO će proslaviti Svjetski dan pčela virtualnim događajem pod temom „Pčele angažirane: slavljenje raznolikosti pčela i pčelarskih sustava”.
Događaj na kojem će sudjelovati stručnjaci i praktičari za pčele i oprašivače iz cijelog svijeta otvorit će videoporukom glavnog direktora FAO-a QU Dongyua. Događaj će podići svijest o važnosti širokog spektra pčela i održivih pčelarskih sustava, prijetnjama i izazovima s kojima se susreću te njihovom doprinosu za život i prehrambene sustave.Ako se ovaj trend nastavi, hranjive usjeve, poput voća, orašastih plodova i mnogih povrća, sve će više biti zamijenjene osnovnim usjevima poput riže, kukuruza i krumpira, što će na kraju rezultirati neuravnoteženom prehranom.
Intenzivne poljoprivredne prakse, promjene u korištenju zemljišta, monokultura, pesticidi i više temperature povezane s klimatskim promjenama predstavljaju probleme za pčelinje populacije, a time i za kvalitetu hrane koju uzgajamo.
Prepoznajući dimenzije krize oprašivanja i njezine veze s biološkom raznolikošću i ljudskim sredstvima za život, Konvencija o biološkoj raznolikosti postavila je očuvanje i održivo korištenje oprašivača kao prioritet. Godine 2000. osnovana je Međunarodna inicijativa za oprašivače (IPI) (odluka COP-a V/5, odjeljak II) na Petoj konferenciji stranaka (COP V) kao međusektorska inicijativa za promicanje održivog korištenja oprašivača u poljoprivredi i srodnim ekosustavima . Njegovi glavni ciljevi su praćenje opadanja oprašivača, rješavanje nedostatka taksonomskih informacija o oprašivačima, procjena ekonomske vrijednosti oprašivanja i ekonomski učinak pada usluga oprašivanja te zaštita raznolikosti oprašivača
Događaj će biti dostupan na engleskom, francuskom, španjolskom, arapskom, kineskom i ruskom jeziku.Moramo djelovati odmahPčele su ugrožene. Sadašnje stope izumiranja vrsta su 100 do 1000 puta veće od uobičajenih zbog ljudskih utjecaja. Gotovo 35 posto oprašivača beskralježnjaka, posebice pčela i leptira, i oko 17 posto oprašivača kralježnjaka, poput šišmiša, suočava se s izumiranjem na globalnoj razini.Uz koordinaciju Međunarodne inicijative za oprašivače (IPI), FAO također pruža tehničku pomoć zemljama po pitanjima u rasponu od uzgoja matica do umjetne oplodnje do održivih rješenja za proizvodnju meda i izvozni marketing.
Otkrijte druge inicijative, nacionalne i međunarodne, posvećene zaštiti oprašivača.
Kako možemo učiniti više?
Pojedinačno od:sadnju raznolikog niza autohtonih biljaka, koje cvjetaju u različito doba godine;otkup sirovog meda od lokalnih farmera;kupnju proizvoda iz održivih poljoprivrednih praksi;izbjegavanje pesticida, fungicida ili herbicida u našim vrtovima;zaštita zajednica divljih pčela kada je to moguće;sponzoriranje košnice;izrada pčelinjeg vodoskoka ostavljajući vani zdjelu s vodom;pomoć u održavanju šumskih ekosustava;podizanje svijesti oko nas dijeljenjem ovih informacija unutar naših zajednica i mreža; Propadanje pčela pogađa sve nas!Kao pčelari ili poljoprivrednici:smanjenje ili promjena upotrebe pesticida;diverzificirati usjeve što je više moguće, i/ili saditi atraktivne usjeve oko polja;stvaranje živice.Kao vlade i donositelji odluka od strane:jačanje sudjelovanja lokalnih zajednica u donošenju odluka, posebno autohtonog stanovništva, koji poznaje i poštuje ekosustave i biološku raznolikost;provođenje strateških mjera, uključujući novčane poticaje za pomoć promjenama;povećanje suradnje između nacionalnih i međunarodnih organizacija, organizacija i akademskih i istraživačkih mreža za praćenje i evaluaciju usluga oprašivanja.
Foto /Matej Kozić
OPG Vesna Kozić
Proizvodnjom meda i pčelinjih proizvoda bavimo se od 2004. godine. U ponudi imamo bagremov med, multiflorni cvjetni med, lipov med i med od uljane repice. Punjenje i pakiranje izvodimo isključivo u ‘Nacionalne staklenke za med’ s pripadajućim znakom ‘Med hrvatskih pčelinjaka’ čime garantiramo izvornost i sljedivost proizvodnje. Za svi pitanja stojimo na raspolaganju na 031 383 302 ili 091 7531 060, te na adrese e-pošte: pcelarstvo.kozic@gmail.com . Proizvode možemo dostaviti i na traženu adresu s područja grada Osijeka i okolice, a na veće udaljenost koristimo usluge kurirske službe. “..svako jutro žlica meda bolestima prići ne da..”


